Europski izbori: Nijemce više zanimaju autobusi i vukovi

„Politika i kokice" pisalo je na predizbornom plakatu kojim je Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) sredinom svibnja pozivala ljude u kino u Eberswaldeu. U tom gradiću u Brandenburgu, sjeverno od Berlina, gostovala je Katarina Barley. Ona je potpredsjednica Europskog parlamenta i ponovo glavna kandidatkinja SPD-a na europskim izborima.

Uz nju je bila i Marie Glißmann, njezina stranačka kolegica iz Brandenburga, koja se također kandidira na europskim izborima. Dvije političarke željele su s građanima razgovarati o politici Europske unije i dati im do znanja koliko su ovi izbori važni za ruralno stanovništvo.

Većina sjedala u sali prazna

Lokalni odbor stranke u Eberswaldeu se dobro pripremio za nastup dvije političarke. Podijeljeno je 2.500 letaka kojima se poziva na taj događaj, po gradu je polijepljeno 39 plakata, u kinu je unajmljena velika sala i naručene su kokice za publiku.

„Mnogi vjerojatno neće doći“, rekao je predsjednik lokalnog odbora SPD-a Kurt Fischer, unaprijed umanjujući očekivanja. Jer, vrijeme je tog dana bilo baš lijepo. Unatoč tim malim očekivanjima, 24-godišnji Fischer je ipak bio vidno razočaran kada se pojavilo samo dvadesetak građana.

„Savezni izbori na kojima imate osjećaj da glasate za to tko će postati kancelar jednostavno su privlačniji“, kaže.

Ukrajina – vruća tema na istoku Njemačke

Ono što je također „privlačnije“ jesu političari koji polariziraju. Početkom svibnja u Eberswaldeu je boravila Marie-Agnes Strack-Zimmermann, nositeljica liste njemačkih liberala (FDP) na europskim izborima.

Na njen skup je došlo 150 građana – i 150 „protudemonstranta", prenosi Fischer. Strack-Zimmermann, trenutno zastupnica u Bundestagu, kontroverzna je političarka. Ona se zalaže za više isporuka oružja Ukrajini. Svaka druga osoba u istočnoj Njemačkoj tome se protivi.

O Ukrajini je u Eberswaldeu govorila i Katarina Barley. Na primjer o pokušaju ruskog predsjednika Vladimira Putina da podijeli EU – između ostalog uz pomoć mađarskog premijera Viktora Orbana.

U interesu je Kremlja, kaže Barley, da u EU-u i u Europskom parlamentu bude više nacionalista i desnih populista. Oni ne žele ujedinjenu Europu i to će, smatra socijaldemokratska kandidatkinja, oslabiti Europsku uniju.

Od vlakova do vukova

Jačanje demokracije u EU-u za Katarinu Barley je velika tema. Međutim, pitanja građana pokazala su da ih puno više zanimaju neke druge stvari. Na primjer, poboljšanje lokalnog javnog prijevoza u ruralnim regijama. Od glavnog grada Brandenburga Potsdama do Eberswaldea potrebno je nekoliko sati, žali se jedna žena.

Vukovi su također problem – a to je prema europskim propisima strogo zaštićena vrsta. Toliko su se namnožili u Brandenburgu da je to sada regija s najvećom gustoćom populacije vukova na svijetu.

Posebno su ljuti poljoprivrednici jer ne smiju ubijati vukove. U Brandenburgu se uzgaja više od 25.000 ovaca, a vukovi redovito napadaju stada i ubijaju životinje.

Svaka druga osoba ne glasa

Kandidatkinja Marie Glißmann najprije odlaže svoju vrećicu s kokicama, pa onda počinje govoriti. Brige poljoprivrednika i seoskog stanovništva su joj, kaže, bliske i ona se želi za njih založiti u Bruxellesu.

I još dodaje da postoji napredak što se tiče vukova te da postoje sredstva EU-a za proširenje željezničke mreže.

Posjetitelji klimaju glavom, ali u rijetko popunjenim redovima u sali nema baš mnogo oduševljenja. Lokalni političar SPD-a Kurt Fischer ocjenjuje da je europska politika za mnoge tematski suviše daleka.

To se odražava i na izlaznost birača, koja je na posljednjim europskim izborima u Eberswaldeu 2019. bila samo 45 posto.

Mala izlaznost

Fischer se nada da će izlaznost ovoga puta biti veća, tim prije što će se u Brandenburgu – kao i u osam drugih njemačkih pokrajina – 9. lipnja glasati i za okružna vijeća i gradske parlamente.

„Ljudi će radije izaći na lokalne izbore da glasaju za lica koja poznaju iz grada, a onda će istovremeno glasati i na europskim izborima", uvjeren je Fischer.

Odziv birača na europskim izborima u Njemačkoj uvijek je bio manji nego na saveznim parlamentarnim izborima. Do pravog pada je došlo između 1999. i 2014. godine, kada nije glasao svaki drugi birač. Tek je 2019. izlaznost ponovo porasla na nešto više od 60 posto.

Nezadovoljstvo vladajućom koalicijom

U aktualnoj anketi Deutschlandtrend, koju redovito objavljuje javni servis ARD, 48 posto Nijemaca reklo je da je malo ili nimalo zainteresirano za europske izbore 9. lipnja.

Anketari su pitali građane i o tome za koga bi glasali na europskim, ali i na izborima za Bundestag da se sada održavaju. Razlike su minimalne.

Prednjače demokršćani (CDU/CSU) koji su u njemačkom parlamentu u opoziciji. Tri stranke na vlasti SPD, Zeleni i FDP imaju relativno slab rejting u anketama.

Očigledno je da one i na europskim izborima plaćaju danak velikom nezadovoljstvu građana saveznom vladom u Berlinu.

Tema broj jedan: imigracija

Na rezultate ankete za europske izbore utječe raspoloženje u Njemačkoj, naglasio je bavarski premijer i predsjednik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder početkom svibnja.

„Naravno da su ovo i nacionalni izbori, tako da moramo razmišljati o obje stvari istovremeno. To znači da bi se naše predizborne kampanje trebale podjednako baviti i europskim i njemačkim pitanjima“, poručio je on svojoj opciji.

Situaciju olakšava to što se glavne teme podudaraju. U istraživanju Deutschlandtrend iz svibnja Nijemci su kao najveći problem u EU-u naveli pitanje azila odnosno imigracije, a kao drugo – vanjskopolitičke sukobe i prijetnje. Isti rezultat bio je i u ispitivanju javnog mnijenja iz travnja.

AfD: „Naša zemlja na prvom mjestu!"

Kršćansko-demokratska unija (CDU) je na stranačkom kongresu odlučila značajno pooštriti politiku azila. Iza toga se krije nada da će tako moći preoteti glasove od Alternative za Njemačku (AfD).

Ta djelomično desno ekstremna stranka vodi kampanju za europske izbore pod sloganom: „Naša zemlja na prvom mjestu!" Europska unija se, kako poručuju, mora svesti na gospodarsku i interesnu zajednicu.

Jedan od političkih lidera AfD-a Björn Höcke čak se zalaže za ukidanje EU-a.

Tim idejama se protive ne samo političari, već i poduzetnici. Više od 30 velikih njemačkih tvrtki udružilo je snage u inicijativi „Mi se zalažemo za vrijednosti".

U video-porukama oni apeliraju na svojih više od 1,7 milijuna zaposlenih u Njemačkoj da se suprotstave mržnji, populizmu i ekstremizmu na europskim izborima. Otvorenost i raznolikost su, poručuju, temelj njemačkog prosperiteta.

Prednosti EU-a koje se ne podrazumijevaju?

Šef bavarskih konzervativaca Söder žali se da su za mnoge građane Njemačke prednosti koje donosi članstvo u EU-u postale toliko same po sebi razumljive, da rijetko tko o njima više i razmišlja.

Pored gospodarskog prosperiteta, otvorenih granica i slobode putovanja EU je Njemačkoj prije svega donio mir, upozorava bavarski premijer. I dodaje: „Tek danas shvaćamo kolika je to vrijednost s obzirom na ono što se događa izvan EU-a."

Europskim izborima se posvećuje suviše malo pažnje – i među građanima, u društvu, i u medijima, kaže Söder.

„Zamislite da sada imamo izbore za Bundestag ili da je sada jedan od onih dana kada se biraju dva ili tri pokrajinska parlamenta u jednom danu. Kako bi sve treperilo u zraku, svaki drugi dan bi bile objavljivane ankete o izborima i svaki dan bi bile nekakve diskusije ili izborne arene", podsjeća bavarski premijer.

Povećan broj napada na političare

I u gradiću Eberswaldeu u Brandenburgu lokalni izbori su mnogo prisutniji od europskih. To je vidljivo i na predizbornim plakatima. Na njima se daleko više govori o lokalnim pitanjima, kao što je nedostatak liječnika u ruralnim područjima.

Ali, u jednoj točki postoji preklapanje: bez obzira je li riječ o kampanji za europske ili lokalne izbore, raspoloženje protiv političara nikada nije bilo toliko agresivno kao sada.

Lokalni političar Kurt Fischer prenosi da se izborni plakati trgaju i uništavaju, spominje verbalne napade i uvrede. To često dolazi od desničara. „Ponekad čujete da kažu ’ratni huškači’. I još: ’Tko nas je izdao – socijaldemokrati'", kaže Fischer.

A to je fraza koja se u Njemačkoj skandirala i krajem 19. stoljeća i nakon Prvog svjetskog rata, a i tridesetih, kada su ju koristili nacionalsocijalisti.