EU priprema nove sankcije protiv Bjelorusije | Politika | DW | 10.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Migracija

EU priprema nove sankcije protiv Bjelorusije

Zaoštrava se ton u sporu oko izbjeglica na poljsko-bjeloruskoj granici. Varšava govori o hibridnom napadu na sigurnost Europske unije, a Bruxelles želi dodatne sankcije protiv Lukašenka.

Europska povjerenica Ylva Johansson

Europska povjerenica Ylva Johansson posjetit će zemlje podrijetla izbjeglica

Najneobičniji doprinos situaciji na poljsko-bjeloruskoj granici dao je u utorak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov: zašto EU ne želi pružiti „financijsku potporu" vladi u Minsku kako bi se izbjeglice odvratilo od puta prema poljskoj granici? Uostalom to je uradila sklopivši ugovor s Turskom.

Konzervativni zastupnik u Europskom parlamentu Markus Ferber to je ovako komentirao: „Erdogan je bio izumitelj te nehumane strategije, a Lukašenko od toga pokušava napraviti model franšize. Na vanjskoj granici Poljske sada se odlučuje hoće li takvi pokušaji ucjene i dalje uspijevati."

Poljska pojačava političku akciju

U utorak ujutro premijer Poljske Mateusz Morawiecki pokrenuo je političku inicijativu. Nakon posjeta graničnom prijelazu Kuznica prema Bjelorusiji koji je u međuvremenu zatvoren i u čijoj blizini tisuće izbjeglica čeka kako bi nastavilo put u EU, Morawiecki je na Twitteru napisao: „Ovdje se radi o stabilnosti i sigurnosti čitave Europske unije. Taj hibridni napad Lukašenkovog režima usmjeren je protiv svih nas. Nećemo dozvoliti da nas zastraše i branit ćemo mir u Europi s našim partnerima iz NATO-a i EU-a.

Odmah je uslijedio odgovor Ministarstva obrane iz Minska koje je optužbe nazvalo „neosnovanim i nedokazanim". Ono je optužilo Poljsku da namjerno povećava tenzije. „Upozoravamo poljsku stranu da se suzdrži od provokacija protiv Bjelorusije, čime ona nastoji opravdati nezakonitu upotrebu nasilja nad ugroženim, nenaoružanim ljudima, među kojima je mnogo žena i djece."

NATO osuđuje Lukašenka

Poljski predsjednik Andrzej Duda u međuvremenu je zatražio potporu glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga. U intervjuu za DW njegov zamjenik James Appathurai rekao je da je NATO, naravno, solidaran s Poljskom. „To što se tamo događa je neprihvatljiva hibridna kampanja Lukašenkovog režima, tu nema nikakve sumnje. Poruka Moskve i Minska o tom ‚humanitarnom problemu' – da se Poljska ne odnosi humano – više je nego lažna i cinična, jer oni to, naravno omogućavaju."

Ali što Poljska želi postići uvlačenjem obrambenog saveza u spor s Bjelorusijom? Po mišljenju diplomata taj potez ima prije svega karakter upozorenja da saveznici moraju više učiniti kako bi se kriza suzbila, jer u suprotnom prijeti eskalacija. Oni bi prije svega mogli iskoristiti svoje kontakte sa zemljama Bliskog istoka kako bi izvršili pritisak da se zaustave letovi izbjeglica u Bjelorusiju.

Mateusz Morawiecki je posjetio granično područje

Mateusz Morawiecki je posjetio granično područje

Plan Varšave nije da uključi vojnike NATO-a u akciju na granici s Bjelorusijom, ona bi jedino mogla zamoliti za potporu međunarodnih policijskih snaga. Poljska je nedavno stacionirala više od 10.000 vojnika u zabranjenoj zoni kako bi spriječila izbjeglice da prijeđu granicu. Prema informacijama iz Varšave, plan je da se na bjeloruskoj strani granice skupi između 12.000 i 15.000 migranata. Teško je provjeriti brojke, jer nitko nema pristup zabranjenoj vojnoj zoni. Europski promatrači govore o 4.000 izbjeglica koje se nalaze na tom području.

EU želi dodatne sankcije

Europska unija je tijekom ljeta uvela sankcije Aleksandru Lukašenku, nakon što je on civilni zrakoplov kompanije Ryanair u kojem se nalazio mladi kritičar režima prisilio na slijetanje. Tada su, pored uobičajenih zabrana putovanja i blokiranja računa za članove vlade i dužnosnike postojale i ograničene ekonomske sankcije, recimo za izvoz umjetnoga gnojiva, jednog od glavnih izvoznih proizvoda Bjelorusije. Ali te sankcije su oprezno formulirane i ekonomska šteta za režim se smatrala ograničenom.

Lukašenko s vojnicima

Bjeloruski predsjednik Lukašenko svjesno zaoštrava situaciju

Sada je EU ukinuo vizne olakšice za putovanja za članove vlade i državne službenike. Razmatraju se i daljnje sankcije protiv osoba i organizacija koje su uključene u krijumčarenje migranata. Među njima su i turističke agencije, charter i druge kompanije, poput državne avio-kompanije Belavia, koja onda više ne bi mogla iznajmljivati zrakoplove u zemljama EU-a.

„Pozivam na uvođenje dodatnih sankcija, uključujući i moguće sankcije protiv avio-kompanija iz trećih zemalja", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i dodala da su zamislive zabrane prelijetanja i slijetanja. Po riječima glasnogovornika Komisije, EU trenutno pokušava prikupiti podatke i ispitati letove iz Maroka, Sirije, Irana, Katara i drugih zemalja Bliskog i Dalekog istoka, kako bi utvrdio na koji način se migranti krijumčare, posebno u Bjelorusiju.

Kazne protiv avio-kompanija morale bi biti pravno obavezujuće. Paketom mjera će se tijekom tjedna baviti veleposlanici EU-a u Bruxellesu, a o tome će se dalje odlučivati u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a.

Izbjeglice uz bodljikavu žicu na poljsko-bjeloruskoj granici

Izbjeglice nisu spremne za zimu, a dolaze hladniji dani

Europljani moraju djelovati – ali kako?

Poljski zastupnik u Europskom parlamentu Ryszard Legutko ima velika očekivanja od Bruxellesa: „Za Europu je došao trenutak istine kada mora dokazati svoju korisnost. Imamo migrantsku krizu novih razmjera. Poljska je odgovorna za zaštitu istočne granice EU-a, a time i za sigurnost svih Europljana." Ne bi se trebala ponoviti situacija iz 2015. godine. Ali tako nešto nije na vidiku: po navodima njemačkih vlasti, u Njemačku je u međuvremenu stiglo 8.400 migranata, koji su u Europu došli preko Bjelorusije i Poljske.

Njemački savezni ministar vanjskih poslova Heiko Maas izjasnio se za sankcije protiv svih koji sudjeluju u dovođenju izbjeglica u Bjelorusiju: „Nitko ne bi smio ostati nekažnjen tko sudjeluje u Lukašenkovim aktivnostima nedostojnim čovjeka", rekao je Maas u Berlinu.

Savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer u intervjuu za jedne novine poručio je da bi Europska komisija morala odmah nešto poduzeti kako bi se Poljskoj pružila potpora u osiguravanju granice. Pomoć koju je ponudila Agencija za zaštitu granica EU-a Frontex poljska vlada je do sada odbacivala, navodeći da ima dovoljno vojnika i graničnih policajaca. Kritičari pretpostavljaju da Varšava ne želi da netko promatra njezine akcije u zabranjenoj zoni na granici, jer postoje izvještaji o ilegalnim „pushbackovima".

Kritika dosadašnje briselske politike nemiješanja u ono što se događa na granici dolazi iz redova stranaka koje trenutno rade na formiranju nove vladajuće koalicije u Berlinu: „Protivimo se nehumanim pushbackovima", istakla je šefica zastupničkog kluba Zelenih u Bundestagu Katrin Göhring-Eckardt. I stručnjak socijaldemokrata za pitanja migracije Lars Castellucci poručuje: „Osnovna prava, uključujući pristup azilu, moraju u svakom trenutku biti omogućena na vanjskim europskim granicama."

Idućih dana povjerenica EU-a mjerodavna za migracije Ylva Johansson i potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas planiraju ponovo posjetiti zemlje podrijetla i tranzita izbjeglica kako bi razgovarali s tamošnjim vladama. „Očajni, nelegitimni režim u Minsku poziva ljude i govori im da je to siguran i lak način da dođu do EU-a", kaže Johansson. Predstavnici EU-a, međutim, žele jasno dati na znanje da je bijeg preko Bjelorusije vrlo opasan i s obzirom na to da se bliži zima, kaže Ylva Johanson. Većina migranata dolazi iz kurdskih područja u sjevernom Iraku, iz Sirije i Afganistana. Ni njihove vlade ni same izbjeglice zacijelo neće imati sluha za takve argumente.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic