Dva ožujska događaja: presuda Karadžiću i četnici na Drini | Politika | DW | 29.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Dva ožujska događaja: presuda Karadžiću i četnici na Drini

Ovoga ožujka su nas Europljane dva događaja podsjetila na sramotna nedjela iz prošlog stoljeća: presuda Radovanu Karadžiću i nastup četnika u Višegradu, piše u autorskom tekstu za DW Christian Schwarz-Schilling.

Konačna presuda Haškog tribunala za Jugoslaviju proglasila je bivšeg vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića konačno krivim za zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini i posebno za genocid u Srebrenici. Njegova kazna preinačena je u doživotnu. Teško se može i zamisliti drugačija kazna za ovu težinu zločina, planirano ubijanje tisuća nedužnih ljudi. Utoliko više zapanjuje što političari koji danas imaju odgovornost za BiH kritiziraju ovu presudu visokog suda u Hagu i bagateliziraju ili čak sasvim negiraju ratne zločine i povrede ljudskih prava koje spadaju u najgore zločine u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Christian Schwarz-Schilling Kommentarbild App (Oliver Rüther)

Christian Schwarz-Schilling

Upravo to danas čini predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predstavnik Republike Srpske i srpskog „konstitutivnog naroda", koji je 2008. javno rekao da je „u Srebrenici bio genocid". Današnjim lažima Dodik na sebe uzima tešku krivicu. I u Njemačkoj je poslije Drugog svjetskog rata postojala slična situacija s procesuiranjem zločina Holokausta pred sudom za ratne zločine u Nürnbergu: počinitelji su, doduše, osuđeni na smrt ili na visoke zatvorske kazne. Ali unatoč tome bilo je građana i političara koji su naprosto negirali ubijanje u koncentracijskim logorima poput Auschwitza. Na to je njemački Bundestag, parlament Savezne Republike, donio zakon koji negiranje Holokausta proglašava kažnjivim. Zašto se to isto ne dogodi u BiH? Ako ima političara koji svojim glasovima u parlamentu sprečavaju takav zakon, onda je zadatak Visokog predstavnika koji bdije nad mirovnim procesom u BiH da sam donese takav zakon kako bi zaštitio pravnu državu.

Četnici na Drini

U prvoj polovici ožujka dogodio se nevjerojatni nastup srpskih četnika u Višegradu na Drini. Više stotina četnika došli su u crnim uniformama i urlali svoje ratne pjesme poput „bit će opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina".

Tijekom 1943. su četnici baš u ovom kraju u dolini Drine počinili najteže zločine zajedno s njemačkim Wehrmachtom, nacistima. Njihov vrhovni zapovjednik Draža Mihailović predvodio je ovu terorističku bandu i ubio tisuće ljudi. On je 1946. pred jednim sudom u Beogradu osuđen na smrt. Njemu u čast se sada održava ovaj provokativni nastup u ožujku 2019.! Kako njemački list „taz" potpuno ispravno piše: „Pedeset godina kasnije, 1993., događaji su se ponovili: srpski ekstremisti su napali gradove Foču, Višegrad i ubili tisuće Bošnjaka, odveli preživjele žene u logore za silovanje – u jedan hotel udaljen tri kilometra od Višegrada – i žive muškarce vezane bacili u Drinu."

Bosnien und Herzegowina Tschetnik-Versammlung in Visegrad (Klix.ba)

U Višegradu se slavilo Dražu Mihajlovića

Tada je, kako se pretpostavlja, oko 3.000 ljudi poslano u smrt. Koristiti te događaje danas za proslavu nadilazi moć imaginacije svakog demokrata. Nezamislivo je da se u Njemačkoj danas više stotina bivših pripadnika SS-a okupi u svojim uniformama, da pjevaju pjesme Hitleru i slave u čast gospodina Himmlera. Kako se čuje, bosansko Državno tužiteljstvo je pokrenulo istragu. Ta istraga bi morala brzo dovesti do rezultata i odgovarajućih sudskih postupaka. Bojim se da BiH, ako želi štititi demokraciju, u parlamentu brzo mora donijeti zakone koji nedostaju. Ne samo da kažnjivo mora biti negiranje genocida u Srebrenici, već i članstvo ili očigledna suradnja s fašističkim udruženjima. A ako takva zakonska inicijativa opet naiđe na protivljenje jednog od „konstitutivnih naroda", Visoki predstavnik se mora umiješati. Ništa u BiH nije važnije od demokracije.

Veliki povjesničar i politolog Karl Popper objavio je nakon Drugog svjetskog rata u emigraciji knjigu „Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji". Pisao je: „Demokracija je neprocjenjivo bojno polje za svaku razumnu reformu jer dozvoljava reforme bez upotrebe nasilja. Ali ako održanje demokracije nije prvi prioritet svake pojedinačne bitke na ovom bojnom polju, onda latentne antidemokratske tendencije kojih uvijek ima mogu dovesti do sloma demokracije. Gdje nema razumijevanja za ova načela, ondje se mora boriti za njihov razvoj; obrnuta politika može biti katastrofalna; ona može voditi u poraz u najvažnijoj borbi, naime borbi za demokraciju samu."

Prof. dr. Christijan Schwarz-Schilling bio je od 1982. do 1992. njemački ministar za poštu i telekomunikacije. Iz prosvjeda prema suzdržanosti njemačke vlade tijekom rata u BiH podnio je ostavku. Deset godina bio je međunarodni medijator za BiH, u razdoblju od 2006. do 2007. obavljao je dužnost Visokog predstavnika u BiH. Povremeno piše kolumne za DW.

Preporuka uredništva