Četnici slave ratnog zločinca i prijete, srpske vlasti šute
11. ožujka 2019
„Bit će opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina", poruka je skupa neofašističkog Ravnogorskog četničkog pokreta koji je u Višegradu u nedjelju (10. 3.) slavio ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata, četničkog zapovjednika Dragoljuba (Dražu) Mihailovića.
„Zastrašujući su bili prizori u Višegradu. U gradu živih lomača sve je podsjećalo na devedesete, od zastava s mrtvačkim glavama do uniformi i četničkih oznaka. Ima li itko u Bosni i Hercegovini, u međunarodnoj zajednici da ovo zaustavi? Ovo je sramota za cijelo čovječanstvo, posebno za poštene Srbe u Višegradu. Vjerujte, i od nekoliko višegradskih Srba sam čula da su preplašeni zbog četničkih uniformi i mrtvačkih glava", govori predsjednica Udruženja „Žena-žrtva rata" Bakira Hasečić.
Strah među povratnicima
Ona za Deutsche Welle kaže da Bošnjaci u Višegradu, koji su preživjeli ratne zločine iz devedesetih godina, sada ponovo strahuju za svoju sigurnost, posebno zbog odsutnosti adekvatne reakcije vlasti u Republici Srpskoj (RS). I potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić osudio je entitetsku policiju i vlasti jer ne sprječavaju raspirivanje nacionalne mržnje i prijetnje „novim pokoljima".
„Ako vlasti ovog entiteta uistinu misle da idu prema Europskoj uniji (EU) kako govore, onda moraju zabraniti djelovanje i okupljanje ovakvih neofašističkih organizacija koje se dovode u vezu s teškim ratnim zločinima, ne samo tijekom agresije na BiH devedesetih godina, već i sa zločinima u Drugom svjetskom ratu. Vlasti moraju zabraniti djelovanje Ravnogorskog četničkog pokreta, ako žele graditi društvo u kojem svi građani imaju jednaka prava. Poruke ovog pokreta nisu dobronamjerne, a očito je da su prijetnje upućene Bošnjacima u BiH, posebno u Višegradu, gdje su počinjeni teški ratni zločini", kaže Salkić za Deutsche Welle.
Osude nevladinih organizacija i „međunarodne zajednice"
Jedan od osnivača Srpskog građanskog vijeća (SGV) – Pokret za ravnopravnost u BiH Sretko Radišić protiv je svih vojnih i paravojnih formacija koje su vršile zločine nad nedužnim civilnim stanovništvom. „Među njima su i četnici koji su i u Drugom svjetskom ratu, kao i ratu devedesetih godina, počinili velike ratne zločine, posebno nad Bošnjacima. Zato SGV osuđuje postrojavanje u Višegradu, smatrajući da je taj čin ponovo prijetnja Bošnjacima i unošenje nove nesigurnosti na ovom području. Uz osudu, pozivamo i na zabranu djelovanja profašističkih organizacija na prostoru BiH, u ovom slučaju četnika", kaže Radišić za Deutsche Welle.
Postrojavanje četnika u Višegradu i poruke s tog skupa osudile su mnoge političke stranke i dužnosnici u Federaciji BiH i predstavnici međunarodne zajednice. Na Twitteru su se, pored ostalih, oglasili veleposlanik Velike Britanije u BiH Matthew Field, Američko veleposlanstvo u BiH i OHR, dok je šef delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark naveo da „uznemirujući događaji u Višegradu, koji glorificiraju nasilje i potiču na mržnju, samo udaljavaju multietničku BiH i cijelu regiju od pomirenja i europskih načela i vrijednosti tolerancije". Na Twitteru se oglasio i glasnogovornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Radovan Kovačević. Kazao je kako ga je sramota činjenice da se u RS-u postrojavaju bilo kakvi četnici, nazivajući pri tome RS „svojom državom".
Postoji zakonska osnova za djelovanje
Reagirali su mnogi, ali ne oni koji bi morali spriječiti raspirivanje međunacionalne mržnje – policija i vlasti RS-a. Pojedine političke stranke i dužnosnici pozvali su ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da djeluje, a on je odgovorio da treba zabraniti ekstremne organizacije koje pozivaju na klanje i ubijanje, naglašavajući da to područje mora biti zakonski uređeno. „Ne može Ministarstvo pravde nekome odobriti da postane udruženje građana, a da mu onda Ministarstvo sigurnosti zabranjuje djelovanje. Ako neko udruženje izlazi izvan okvira zakonskog ponašanja, mora se reagirati i poništiti njegovu registraciju", kazao je Mektić.
Federalni ministar unutarnjih poslova Aljoša Čampara napominje da su na skupu u Višegradu izrečene prijeteće poruke i da je reakcija nužna s obzirom na to da Kazneni zakon BiH jasno predviđa sankcije za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i nesnošljivosti. „U članu 145 jasno se kaže da će onaj tko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u BiH, biti kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine", objasnio je Čampara.
Revizionisti na djelu
Ravnogorski četnički pokret u Višegradu slavio je Dragoljuba Dražu Mihailovića, vođu četnika iz Drugog svjetskog rata za kojeg se smatra da je surađivao s njemačkim i talijanskim okupacijskim snagama, ali i ustašama iz takozvane Nezavisne države Hrvatske. Na brdima iznad Višegrada svećenici Srpske pravoslavne crkve služili su parastos Mihailoviću, koji je u bivšoj Jugoslaviji osuđen zbog najtežih ratnih zločina. Mihailović je u Srbiji rehabilitiran, ali je taj proces, prema tvrdnjama kritičara, utemeljen na falsificiranju povijesnih činjenica.
I četničko okupljanje u Višegradu predstavlja samo mali djelić procesa povijesnog revizionizma koji je na ovim prostorima izuzetno snažan skoro trideset godina, kaže za Deutsche Welle izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović. „Tobožnji povjesničari i ideolozi nacionalizma i šovinizma, zajedničkim snagama su uspjeli izjednačiti fašističke suradnike s borcima protiv fašizma. Pred sudovima u Beogradu vođeni su procesi rehabilitacije, koji su imali za cilj, ne samo da rehabilitiraju zločince i fašističke suradnike, nego da ih prikažu kao nedužne žrtve i borce za slobodu. Revizionizam se iz politike preselio u udžbenike, medije, umjetnost i postao dio naše stvarnosti, opterećene neznanjem, predrasudama, mitovima, mržnjama i strahovima", kaže Todorović.
Gdje su antifašisti iz RS-a?
On ističe da iza isprazne fraze o „slobodi okupljanja" vlast prešutno podržava poruke i sve ono što četništvo simbolizira: šovinizam, mržnju, zločine, te njihovo relativiziranje i prikrivanje. „S posebnom zabrinutošću se možemo zapitati, koje osjećaje u BiH, kod žrtava i njihovih obitelji i kod povratnika, izazivaju crne uniforme i simboli pod kojima su počinjeni zločini. Naravno, strah i nepovjerenje, ponovno poniženje i neizvjesnost. A vlast, umjesto da uspostavi i oživi proces utvrđivanja istine i suočavanja s njom, sve čini da putove pomirenja i normalizacije života učini težim i daljim", kaže Todorović, ističući da je razočaran i šutnjom Srba antifašista u RS-u.