Digitalni nadzor u borbi protiv koronavirusa? | Politika | DW | 31.03.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Digitalni nadzor u borbi protiv koronavirusa?

Azija se u borbi protiv koronavirusa pouzdaje u Social Tracking, Europa se pouzdaje u socijalnu distancu. Ali koliko si zaštite osobnih podataka Njemačka može priuštiti u doba pandemije? Tu ni njemačka vlada nije složna.

Treba li se i Njemačka više okrenuti digitalnom nadzoru građana u borbi protiv koronavirusa? Njemačka vlada i dalje nije složna oko tog pitanja. Dok vladin povjerenik za zaštitu osobnih podataka Ulrich Kelber (SPD), a sa druge je njemački ministar zdravstva Jens Spahn (CDU).

U intervjuu za list "Die Zeit", ministar zdravstva Jens Spahn (CDU) ukazuje na primjer Južne Koreje: "Vidimo kako je jednoj demokratskoj državi kao što je Južna Koreja uspjelo obuzdati virus uz pomoć podataka dobivenih iz mobitela građana." Pomoću tih podataka se uspjelo brzo identificirati sve kontakte zaražene osobe i tako se moglo lokalizirati moguće žarište zaraze. Jer svi su onda zamoljeni da ostanu u karanteni. No glasnogovornik vladinog povjerenika za zaštitu osobnih podataka Christof Stein nije tog mišljenja: "Trebamo izbjeći da zbog straha koji vlada više ne obraćamo pažnju na zaštitu podataka. Kad bi svakog jutra na radiju čitali imena svih zaraženih, to bi mnogi građani sigurno smatrali neprimjerenim", smatra Stein.

Već bio u Zakonu - pa izbačen

Jens Spahn

Jens Spahn

Njemačka vlada je početkom ovog tjedna prihvatila dodatak Zakonu o zaštiti od zaraze u kojem je izvorno bila mogućnost digitalnog trackinga lokacija gdje je sve bio korisnik. Ali nakon kritike stručnjaka za zaštitu podataka je ta odredba ipak izbačena.

Christof Stein povrh toga smatra kako čitava ta rasprava uopće nije potrebna: "Takvo praćenje lokacije korisnika ionako nije pogodno u praksi: ti podaci se sakupljaju na temelju podataka o ćelijama mobilne telefonije koji u nekim slučajevima mogu pokrivati područje u radijusu od nekoliko stotina metara. Tu se ne može vidjeti jesu li neke dvije osobe bile jedna uz drugu ili na drugom kraju ulice. Takva mjera jednostavno nije pogodna za sprečavanje zaraze."

Stručnjaci tu metodu zovu triangulacija: prati se na kojim odašiljačkim stupovima se "javio" mobitel korisnika i na temelju toga se može odrediti lokacija gdje se korisnik nalazi. U gradovima gdje takvih stupova ima mnogo pa je moguće lokalizirati nekoga u radijusu od par desetaka metara, ali što je odašiljača manje - dakle već u predgrađu, tako i preciznost drastično pada.

"Apsurdno zatvaranje granica"

Korejansko-njemački filozof i teolog Byung-Chul Han zapravo ne može razumjeti ovu njemačku raspravu o povjerljivosti podataka. On u tome vidi i korjenitu razliku između kultura Azije i Europe, što komentira i u jednom članku za španjolski list "El Pais": "U Tajvanu i Južnoj Koreji nije zabranjeno napustiti kuću. Trgovine i restorani nisu zatvoreni. 'Big Data' je u borbi protiv virusa mnogo učinkovitiji nego apsurdno zatvaranje granica", piše Han koji je do 2017. predavao na sveučilištu u Berlinu.

U Aziji se protiv virusa ne bore samo virolozi i epidemiolozi, nego prije svega računalni stručnjaci. Tamo ne postoji nekakvo kritično promatranje digitalnog nadzora. On misli kako je tome izvor učenje Konfucija i autoritativne tradicije u zemljama kao što su Tajvan, Singapur, Južna Koreja, Japan ili Kina. "Stanovništvo ima mnogo više povjerenja u državu, a društvo se više shvaća kao kolektiv. Individualizam nije toliko izražen", sažima Han.

Južna Koreja: život bez većih ograničenja

Južna Koreja: život bez većih ograničenja

No pogotovo u Njemačkoj, to nije samo stvar individualizma i osobne slobode u uvjerenju kako ima područja života gdje se nikoga, pogotovo ne državu ne treba ticati gdje ste i što radite. Tu je i bolno sjećanje na policijsku državu nacističkog doba gdje je svaka privatnost bila "sumnjiva". Zato su u ovoj zemlji građani još osjetljiviji na bilo kakav oblik državne kontrole nego čak i u nekim drugim državama Europe.

Kontrola, ali bez kontrole

Zato i političar Zelenih Ralf Fücks tu postavlja načelno pitanje: "U Kini i Južnoj Koreji sakupljanje osobnih podataka i umjetna inteligencija (prepoznavanje osoba preko nadzornih kamera na ulicama - op.ur.) imaju važnu ulogu u prekidanju lanca zaraze virusa COVID-19. Je li mi to ne želimo - ili mi to ne možemo?", pita Fücks.

Usprkos svakoj nepovjerljivosti i u Europi mnogi rade na nekom obliku digitalnog sprečavanja zaraze. "U Njemačkoj Institut Heinrich Hertz, ogranak Instituta Frauenhofer, radi na aplikaciji koja omogućava pohranjivanje podataka o blizini i trajanju kontakata između osoba u protekla dva tjedna potpuno anonimno i bez geografske lokalizacije", kaže nam Monique M. Kuglitsch iz tog Instituta. Tom aplikacijom bi se mogao rekonstruirati put zaraze. Oni se trude da kod prikupljanja podataka poštuju sve propise o privatnosti koji vrijede i u Njemačkoj i Europskoj uniji.

Naravno, aplikacija nije zamišljena kao prisila nego bi se ponudila da je instaliraju svi koji to žele. "Uvjereni smo da ćemo u slijedećim tjednima već moći predstaviti neko rješenje", kaže nam Kuglitsch.

Preporuka uredništva