Burne reakcije na svjedočenje o navodnim ubojstvima

DW je početkom ovoga tjedna izvještavao o navodnom krunskom svjedoku koji je, očigledno kao netko tko ima saznanja iz prve ruke, dao detaljne informacije o nestanku bjeloruskih oporbenih političara. Nekadašnji bjeloruski ministar unutarnjih poslova Jurij Zaharenko, bivši predsjednik Središnje izborne komisije Bjelorusije Viktor Gončar i biznismen Anatolij Krasovski su 1999. nestali bez traga. Njihova sudbina do danas nije u potpunosti razjašnjena.

U ekskluzivnom intervjuu za DW Juri Garavski teško je optužio Dmitrija Pavličenka, osnivača paravojne postrojbe SOBR i časnika bjeloruskog Ministarstva unutarnjih poslova. On je rekao da je Pavličenko planirao i naredio otmice i ubojstva, kao i da je hladnokrvno ubio trojicu oporbenjaka.

Državno tužiteljstvo: slučaj nije zaključen

Pavličenko je reagirao samo nekoliko sati nakon što je DW objavio izvještaj. On je bjeloruskom internetskom portalu tut.by rekao da je to "budalaština" i doveo u pitanje vjerodostojnost svjedoka. No potvrdio je da je Garavski služio vojni rok u postrojbi br. 3214. Iz te jedinice su 1999. regrutirani vojnici za SOBR. No Pavličenko tvrdi da Garavski nikada nije bio pripadnik SOBR-a te da je u vrijeme kada su nestala trojica političara bio pritvoren zbog različitih delikata.

Državno tužiteljstvo Bjelorusije je priopćilo da slučaj trojice oporbenjaka nije zaključen. Za Radio Svoboda je Dmitrij Brilev, glasnogovornik Tužiteljstva, izjavio da će se sve nove informacije pažljivo razmotriti. Garavski je u intervjuu za DW najavio da će u potpunosti surađivati sa svim istražiteljima te da će svoje izjave pod zakletvom ponoviti pred nekim od sudova u Europi.

Dokumenti dostupni javnosti

U međuvremenu se Anatolij Lebedko, bliski suradnik i prijatelj Viktora Gončara, službeno obratio vlastima u Minsku. On je rekao da su izjave krunskog svjedoka Garavskog važne. "Zato sam uputio pisma Istražnom komitetu i Državnom tužiteljstvu Bjelorusije s prijedlogom da otvore akte stare 20 godina i podrobno istraže slučaj", rekao je Lebedko za DW. On osjeća "osobnu obvezu" prema obiteljima Gončar i Zaharenko.

Njemačka politika također zahtijeva potpuno razjašnjenje tih slučajeva. Kod ovog "vrlo mračnog poglavlja u povijesti Bjelorusije" morale bi se sve činjenice staviti na stol, zahtijeva Jürgen Hardt, stručnjak zastupničkog kluba stranaka Unije (CDU/CSU) za vanjsku politiku. On je za DW ukazao i na "pozitivan razvoj" te kaže da je pritisak EU-a posljednjih godina doveo do poboljšanja stanja ljudskih prava u Bjelorusiji. Ruka Europe će i dalje ostati ispružena "ako je Bjelorusija spremna obraditi svoju povijest i umiješanost države u nasilje i represiju te napraviti korake u smjeru demokratizacije", kazao je Hardt.

Garavski osjeća "olakšanje"

Odnose s Minskom njemački Bundestag njeguje preko parlamentarne skupine čiji je potpredsjednik Oliver Kaczmarek. Ovaj socijaldemokratski političar je za DW izjavio: "U interesu obitelji  žrtava pozdravljamo konstruktivno razjašnjenje slučaja." No istodobno je upozorio na opasnost od preuranjenih osuda prije završetka istrage, koja bi se, kako kaže, trebala voditi po međunarodnim standardima.

Gyde Jensen (FDP), predsjednica Odbora za ljudska prava i humanitarnu pomoć njemačkog Bundestaga, izjavila je za DW kako Njemačka ima posebnu obvezu da u Europi podržava slobode, ljudska prava, pravnu državu i demokratske vrijednosti. Ona je rekla da je u ovom slučaju, ali i u svim drugim, vrlo važna najveća moguća transparentnost. Za to bi se Njemačka morala založiti, ističe Jensen.

Krunski svjedok Garavski je još u ponedjeljak dobio brojne mailove od prijatelja. Za DW kaže da se osjeća "mnogo lakše" otkako je sve iznio u javnost. Još se nada da bi se "odnos moći u Bjelorusiji mogao promijeniti".