Bundeswehr se priprema za misiju u Hormuškom tjesnacu

Bundeswehr se priprema za moguću operaciju razminiranja u Hormuškom tjesnacu. U rano jutro u četvrtak minolovac Fulda i opskrbni brod Mosel prošli su kroz Sueski kanal, priopćilo je Ministarstvo obrane u Berlinu. Brodovi su prethodno već bili premješteni u istočni Mediteran. Tijekom sljedećih pet do sedam dana trebali bi proći Crvenim morem, a zatim pristati u luci Djibouti, gdje će se nastaviti pripreme za moguću misiju. Na brodovima se nalazi ukupno oko 140 pripadnika i pripadnica njemačkih oružanih snaga.

Njemačke postrojbe bit će „predraspoređene za moguću misiju u Hormuškom tjesnacu“, izjavio je njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) u četvrtak (18.6.) u Bruxellesu.

Naglasak je pritom na riječi „moguću“, jer još nisu ispunjeni svi uvjeti – unatoč sporazumu kojeg su već potpisali SAD i Iran. Ključni preduvjeti su „trajno okončanje borbenih djelovanja, međunarodnopravna osnova i mandat Bundestaga“, priopćilo je Ministarstvo obrane. Njemački parlament, naime, mora odobriti svako oružano angažiranje Bundeswehra u inozemstvu.

Razminiranje je jedna od snaga Bundeswehra

Uklanjanje morskih mina jedno je od područja u kojima njemačka mornarica ima veliko iskustvo. „U tome imamo dosta iskustva", kaže Johannes Peters, stručnjak za pomorsku sigurnost na Institutu za sigurnosnu politiku Sveučilišta u Kielu, u razgovoru za DW. „Sjeverno i Baltičko more dva su morska područja u svijetu s najvećom količinom neeksplodiranih ubojitih sredstava iz dvaju svjetskih ratova.“

Ondje se, dodaje Peters, nalaze milijuni različitih objekata – mina, streljiva i drugih eksplozivnih naprava. „Budući da je to, slikovito rečeno, naše područje djelovanja, doista raspolažemo velikim stručnim znanjem, uključujući i uklanjanje neeksplodiranih bombi“, kaže Peters.

Hormuški tjesnac kao strateško sredstvo pritiska

Nakon početka rata s Iranom krajem veljače ove godine, iranska vojska de facto je zatvorila Hormuški tjesnac te je, prema izvješćima, postavila na tom području podvodne mine. Blokada tog morskog prolaza je imala velike posljedice za globalni transport nafte i ukapljenog prirodnog plina. I u Njemačkoj su cijene goriva naglo porasle.

Kako bi taj morski prolaz ponovno postao sigurna trgovačka ruta, potrebno je trajno obustaviti borbena djelovanja i ukloniti mine. No riječ je o složenom zadatku.

„Morske mine iznimno je teško otkriti“, kaže Nitya Labh, stručnjakinja za pomorsku sigurnost iz londonskog instituta Chatham House. „Postoje različite vrste morskih mina: one koje plutaju na površini, one koje su usidrene za morsko dno, ali lebde u vodi i detoniraju kada detektiraju brod u blizini, kao i mine koje je moguće postaviti izravno na morsko dno."

Čak i kada se mine lociraju, njihovo uklanjanje moglo bi trajati tjednima ili mjesecima, procjenjuje Labh.

Mine se brzo postavljaju, ali sporo uklanjaju

„Ne znamo točan broj mina niti na kojim područjima su možda postavljene. Postoji puno nepoznanica“, ističe i Johannes Peters, stručnjak za sigurnost iz Kiela. „Razminiranje nije postupak koji se može provesti prema jedinstvenom obrascu." Dok se mine mogu vrlo brzo postaviti, njihovo uklanjanje zahtijeva puno vremena, upozorava Peters. „Upravo su zato minolovci i namijenjeni", kaže on.

Minolovci njemačke ratne mornarice konstruirani su tako da mogu otkrivati mine bez opasnosti da mine njih registriraju. Njihovi trupovi izrađeni su od nemagnetskog čelika. Mnoge mine, naime, reagiraju na magnetsko polje koje stvaraju čelični brodovi. Također, buka brodskih vijaka ili motora može aktivirati minu. Zbog toga minolovci mogu ploviti vrlo tiho, gotovo neprimjetno.

Bespilotni sustavi ključni za razminiranje

Neizostavni dio razminiranja čine bespilotni sustavi koje minolovci poput Fulde imaju na raspolaganju. Površinski dronovi tipa „Seehund" (tuljan) simuliraju zvučni i magnetski trag velikih brodova te tako aktiviraju mine. Podvodni dronovi poput „Seefuchsa" (morska lisica) mogu identificirati i uništavati mine. Kada tehnologija dosegne svoje granice, na teren izlaze specijalizirani vojni ronioci za razminiranje.

Ključni preduvjet za moguću misiju jest da se s njom slože obalne države poput Omana, kao i strane uključene u sukob. „Iranci se, naravno, moraju složiti", poručuje Peters. „Moraju prihvatiti da mornarice drugih zemalja pomažu u razminiranju Hormuškog tjesnaca."

Prema riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, oko 20 država već je obećalo konkretan doprinos misiji. „Vrlo je važno da Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo – ako budu sudjelovali – jasno daju do znanja da nisu strane u sukobu i da ne stoje ni na strani SAD-a ni na strani Irana", naglašava Nitya Labh iz londonskog Chatham Housea. Prema njezinu mišljenju, bilo bi poželjno da se misiji pridruže i mornarice zaljevskih država poput Omana ili Saudijske Arabije.

Pravi pregovori tek počinju

Hoće li uopće doći do pomorske misije ovisi, dakle, i o provedbi okvirnog sporazuma između Irana i SAD-a. Taj sporazum predstavlja početnu točku za pregovore o otvorenim pitanjima, prije svega o iranskom nuklearnom programu. Cilj tih pregovora je da se u roku od 60 dana postigne konačni sporazum.

Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) u srijedu je smanjio očekivanja o brzom početku misije Bundeswehra. Prema njegovoj procjeni, Bundestag će o mandatu raspravljati tek tijekom posljednjeg zasjedanja prije ljetne stanke, a koja počinje 6. srpnja.

Unatoč tome, njemačka mornarica već zauzima početne položaje. „Mi smo spremni. Kada za to dođe vrijeme, bit ćemo spremni“, naglasio je njemački ministar obrane Boris Pistorius.

Ako misija bude odobrena, brodovi bi mogli vrlo brzo biti premješteni u Hormuški tjesnac. Do tada sudjeluju u pomorskoj misiji Europske unije ASPIDES, koja nadzire pomorske putove u Crvenom moru.