Sporazum o ratu u Iranu – olakšanje i sumnjičavost u Berlinu

Objava o dogovoru oko okvirnog mirovnog sporazuma između SAD-a i Irana donijela je osjećaj olakšanja u političkom Berlinu. No, u prvim reakcijama se osjeća i skepsa. Kao da svi hoće pričekati da vide što je na papiru, a što će se zaista dogoditi na terenu.

Jer, nije li nepredvidivi Donald Trump još od kraja veljače, poslije tjedan dana rata, uvijek iznova najavljivao mirovne sporazume i postavljao ultimatume?

Kancelar Friedrich Merz, prenosi novinska agencija Reuters, hoće sačekati da se sporazum zaista i potpiše u petak u Ženevi, kako je najavljeno. Merz je, kao i ostali čelnici velikih industrijskih nacija, upravo u francuskom Evianu na sastanku G7.

Kako prenosi nadalje prenosi Reuters, Merz ipak želi hitro donijeti odluku o eventualnom sudjelovanju njemačke mornarice u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. Ako mirovni plan stupi na snagu, o slanju njemačke vojske u tu misiju parlament bi se mogao izjasniti već idući tjedan.

No ministar vanjskih poslova Johann Wadephul je naveo uvjete za njemačko sudjelovanje u vojnoj misiji za osiguravanje pomorskog prometa u Hormuzu. „Mi najprije moramo znati: je li stvarno jasno da nema bojnih djelovanja“, rekao je ministar za javni servis ZDF. I dodao: „Trenutačno mi još uvijek nedostaju preduvjeti.“

Suzdržanost i oprez

I kancelar je u objavi na platformi X bio oprezan. Čestitao je Washingtonu i Teheranu i naveo da bi to mogao biti put „oporavka svjetskog gospodarstva i stabilizacije regije" te da bi dogovoreno trebalo i provesti.

S kolegama iz Francuske, Velike Britanije i Italije Merz je formulirao i očekivanja od konačnog sporazuma – Iran ne smije razviti atomsko oružje i Hormuški tjesnac se mora otvoriti za međunarodni brodski promet.

Slično oprezno zvuče i druge reakcije iz Njemačke. „Čak i ako Hormuz uskoro bude plovan, bit će potrebni mjeseci dok se opskrba naftom ne normalizira", rekao je predsjednik Njemačke savezne banke (Bundesbank) Joachim Nagel.

Blokada tjesnaca dovela je do globalnog povećanja cijena goriva. U Njemačkoj je vladajuća koalicija demokršćana i socijaldemokrata reagirala poreznim olakšicama za vozače koje su na snazi do kraja mjeseca.

Nejasnoće oko nuklearnog programa

Suzdržanost Nijemaca nije bez razloga. Mnogi detalji sporazuma s Teheranom još nisu jasni. O ograničenju i kontroli atomskog programa tek se treba razgovarati. Osim toga, hoće li potpis na sporazum u petak odmah omogućiti otvaranje Hormuza?

Nisu svi predstavnici vladajuće koalicije u Berlinu sretni. Roderich Kiesewetter, utjecajni stručnjak demokršćana za vanjsku politiku, rekao je da Trump žrtvuje dugoročne sigurnosne interese za trenutni PR-uspjeh.

„Ovo je katastrofa za ljude u Iranu, direktno ide na ruku Putinovoj ratnoj mašineriji i ostavlja širom otvorena vrata iranskoj atomskoj bombi, jer nema čvrstih i provjerljivih jamstava", rekao je Kiesewetter za portal T-Online.

Dodao je da Izrael ostaje ugrožen, a da će paravojske koje podržava Iran i dalje destabilizirati regiju.

Socijaldemokratska parlamentarka Siemtje Möller izrazila je oprezni optimizam. „Važan pregovarački uspjeh bio bi kraj borbenih djelovanja i otvaranje Hormuškog tjesnaca. Tek se mora pokazati hoće li oružje stvarno zašutjeti sa svih strana. Još se mora pregovarati o suštinskoj točki konflikta, o iranskom atomskom programu."

Bundeswehr šalje brodove za lov na mine?

Već tjednima se u Berlinu živo raspravlja o tome kako bi se Njemačka mogla uključiti u osiguravanje Hormuza. Glasnogovornik Ministarstva obrane Göran Swistek je rekao da su dva broda njemačke mornarice već u istočnom dijelu Sredozemnog mora, čekajući zapovijed. „Minolovac Fulda i tender Mosel pripremaju se osobljem i materijalno na svaki mogući razvoj“, naveo je on.

Ako se njemačka vojska (Bundeswehr) uključi u akciju uklanjanja podmorskih mina, naglasio je Swistek, ta dva broda bi mogla biti na licu mjesta za „sedam do deset dana".

Kako je pojašnjeno iz Vlade, vojska se može uključiti samo ako postoji jasan politički i vojni koncept kao i mandat od parlamenta. Vjeruje se da bi Bundestag pristao na slanje vojnih brodova ako bi akcija bila strogo defanzivna, recimo za uklanjanje mina. Ali, do tog trenutka valja odgovoriti na još brojna pitanja.