Bjelorusija i Rusija - arhitekti migrantske krize? | Politika | DW | 18.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Pregled tiska

Bjelorusija i Rusija - arhitekti migrantske krize?

Poljska tvrdi da su migrantsku krizu organizirale tajne službe u Moskvi i Minsku. Kremlj to demantira. Njemački tisak prenosi tvrdnje bivših bjeloruskih službenika koji potvrđuju poljske navode.

Ruski predsjednik Vladimir Putin koncem prošlog tjedna je komentirao situaciju na granici Poljske i Bjelorusije. Moskva nema nikakve veze s tim, izričito je naglasio ruski državni šef. Njemački list „Süddeutsche Zeitung" (SZ) u aktualnom izdanju prenosi izjave poljske vlade i bivših bjeloruskih dužnosnika koji kažu nešto drugo. „Organizacija kompletne umjetno stvorene izbjegličke krize je dogovorena od strane tajnih službi u Minsku i Moskvi, ona se formalno vodi pod imenom ‚Operacija brana'", citira njemački list bjeloruskog oporbenog političara Pavela Latušku.

On dodaje: „U tome sudjeluju vojne tajne službe (GRU) ruskog i bjeloruskog generalštaba, te bjeloruski KGB i ruske tajne službe SVR i FSB."

Raskid s Lukašenkom

Merkel i Lukašenko

Kancelarka Merkel proteklih je dana u nekolik navrata telefonirala s Luikašenkom

Latuška je, kako piše minhenski dnevnik, ranije bio ministar kulture u Bjelorusiji i dugogodišnji veleposlanik, koji je nakon lažiranih predsjedničkih izbora 9. kolovoza 2020. „raskinuo" s vlastodršcem Aleksandrom Lukašenkom i priključio se (vjerojatnoj) izbornoj pobjednici Svetlani Tihanovskaji. SZ u članku spominje i potpukovnika Aleksandra Azarova koji „nije više htio raditi za taj režim", i koji je pobjegao u Varšavu. On i drugi članovi građanske inicijative „Bypol" dokumentira represije Lukašenkovog režima, tvrdi njemački list. Informacije dobivaju, po vlastitim navodima, od još uvijek aktivnih bjeloruskih časnika koji, kako kažu, simpatiziraju s njihovim radom.

Bivši veleposlanik Latuška, kako dalje piše SZ, tvrdi da su ruske i bjeloruske tajne službe u travnju ili svibnju ove godine postigle dogovor oko pokretanja akcije masovnog dolaska migranata u Bjelorusiju, odnosno njihov daljnji transport u smjeru EU-a. Cilj akcije: da Lukašenkov režim, koji se nalazi u financijskim problemima, dobije više novca, odnosno vršenje pritiska na EU – kako bi Unija ukinula sankcije protiv Minska, piše SZ. Taj list prenosi i Lukašenkovu izjavu od 26. svibnja, nakon postizanja tog dogovora o kojem piše ovaj list. Vlastodržac iz Minska je rekao da je Bjelorusija do tada zaustavljala drogu i migrante koji se kreću prema EU-u: „Sad ćete ih sami jesti i hvatati."

„Retro-feeling Hladnog rata"

Tjednik „Die Zeit" u svom aktualnom izdanju analizira porast tenzija na istoku Europe. „Konflikt s Rusijom i Bjelorusijom, stacioniranje trupa na ukrajinskoj granici, migranti i izbjeglice na poljskoj granici – sve to loše izgleda, ali EU se brani", piše hamburški list o aktualnoj situaciji koju se opisuje kao „retro-feeling Hladnog rata".

„Samo nekoliko stotina kilometara od Berlina zaoštrava se novi oblik geopolitičkog konflikta. Kako on funkcionira i kako mu se suprotstaviti, oko toga se ne nazire rješenje", piše „Die Zeit". Ovaj list smatra da je „ludorija" difamirati podizanje ograde na istočnoj granici kao neku novu „Željeznu zavjesu".

„Kompletno istočno susjedstvo EU-a, od Baltika pa do Crnog mora, cilj je višestrukih napada. Ukrajina se skoro osam godina bori protiv separatista koje naoružava Kremlj. Baltičke zemlje i Poljska su svakodnevno izloženi kibernetičkim napadima i fake-news kampanjama. Mala Moldavija ima osjećaj da je, otkako je tamo izabrana proeuropska vlada, ucjenjuje ruski energetski koncern Gazprom. A i bijeda migranata u Bjelorusiji, namjerno prouzročena, uklapa se u tu sliku. Pravo na azil postaje instrument geopolitičkog sukoba. Takve napade na šavovima umreženog svijeta je politolog Mark Leonard nedavno nazvao „connectivity wars". A u tim  „ratovima poveznica" oružje može postati sve ono što spaja svijet – financijski tokovi, podaci, tehnologija, migracije", piše „Die Zeit".

Morawiecki kritizira Merkel

Izbjeglice na ničijoj zemlji između Bjelorusije i Latvije

U tabloidu „Bild-Zeitung" objavljen je intervju s poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim. On kaže da Bjelorusija migrante na granici koristi kao „oružje", te dodaje da su njihov krajnji cilj zemlje poput Nizozemske, Njemačke ili Francuske. „Mi branimo cijelu Europu na našoj granici", kaže poljski šef vlade. I to će nastaviti raditi „svim sredstvima".

Na pitanje novinara njemačkog tabloida kojeg se scenarija pribojava, Morawiecki kaže: „Jasno je da će, ako ne budemo u stanju zaustaviti nekoliko tisuća migranata, doći uskoro stotine tisuća, čak i milijuni u smjeru Europe. U Njemačkoj živi 80 milijuna ljudi – biste li Vi dozvolili da dođe dodatnih 50 milijuna? Mislim da ljudi u Njemačkoj ne bi bili sretni zbog toga, jer žele održati svoj životni standard. Oni žele očuvati svoju kulturu", kaže premijer Poljske.

Na pitanje je li Angela Merkel zakazala u izbjegličkoj politici, Morawiecki kaže: „Da, apsolutno. Mislim da politika od prije pet ili šest godina nije bila primjerena politika. Ona je ugrozila suverenost brojnih europskih država i stvorila umjetni multikulturalizam. To je bila opasna politika za Europu i svijet." Na kritike upućene poljskoj vladi i nacionalnim zakonima kojima su pushbackovi legalizirani, što je suprotno pravu Europske unije, poljski premijer napominje: „Zaštita granica mora biti učinkovita. I zato moramo biti u stanju vraćati ljude koji krše pravila na granici."

SZ/dpa/Die Zeit/Bild-Zeitung/ms

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva