BiH: Teroristi među migrantima? | Politika | DW | 20.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

BiH: Teroristi među migrantima?

Među migrantima u BiH identificirano je pet osoba koje se dovodi u vezu s međunarodnim terorizmom. Procjenjuje se da je kroz BiH 2018. godine prošlo oko 30.000 migranata.

U prva dva mjeseca ove godine, prema podacima bosansko-hercegovačke Službe za poslove sa strancima, na području Bihaća i Sarajeva "locirano je i pod nadzor Imigracijskog centra Službe u Istočnom Sarajevu stavljeno šest migranata iz Afganistana od kojih se pet dovodi u vezu s međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant dovodi u vezu s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom”.

Osumnjičeni su, kako navode iz Službe, locirani na osnovi "poduzimanja pojačanih mjera i radnji profiliranja sigurnosno-interesantnih osoba među migrantima te kroz suradnju i razmjenu informacija Službe s domaćim i međunarodnim partnerima, prvenstveno kroz razmjenu biometrijskih podataka”.

Iz Službe za poslove sa strancima se nadaju da će do kraja ožujka ove godine uz pomoć međunarodne donacije nabaviti biometrijsku opremu, koja će dodatno pomoći u efikasnijem otkrivanju osoba koje bi se mogle dovesti u vezu s terorističkim aktivnostima.

Trenutno, većinom na području Krajine, ali i u prihvatnim centrima u Sarajevu i Mostaru boravi oko 4.000 migranata. Vlasti u BiH su zabrinute zbog financijskih, ali i sigurnosnih aspekata toga stanja, budući da se dolaskom proljeća i toplijeg vremena očekuje i povećanje broja migranata.

Najbrojniji su, prema podacima UNHCR-a, državljani Sirije, Pakistana i Iraka, ali i Irana, Alžira, okupiranih palestinskih područja, Afganistana... Njih 1.567 prošle je godine podnijelo zahtjev za azil u BiH, premda se pretpostavlja da se ne namjeravaju zaista zadržati u BiH.

"Globalna kriza na teret BiH?”

Boljoj situaciji i efikasnijoj međunarodnoj podršci nadaju se i bosansko-hercegovačke vlasti koje smatraju da ih se nepravedno optužuje za navodno neučinkovit odgovor na cjelokupnu migrantsku situaciju. Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH to objašnjava činjenicom da je "kriza koja se događa globalna”, te da se ta činjenica ne razumije dovoljno ili se krivo tumači.

Dragan Mektić

Dragan Mektić

"Ovdje se pokušava staviti cjelokupna ta globalna kriza na teret BiH, u smislu da BiH ne funkcionira. U stvari, ona se događa na potezu mnogih zemalja i odvija se na jedan sličan način. Na žalost, mi nemamo nikakvog kapaciteta da možemo utjecati značajnije na ovaj svjetski problem migracija”, kaže ministar Mektić za Deutsche Welle.

BiH je, dodaje on, stoga prinuđena to trpjeti, kao što trpe i mnoge druge zemlje, te da vlasti nastoje učiniti koliko mogu, a prije svega da zaštite BiH od ilegalnih migracija, što, po njegovom mišljenju, ne polazi za rukom ni drugim zemljama, pa ni onim u EU-u.

Ministarstvo sigurnosti BiH, smatra Mektić, našlo se u situaciji da mora voditi brigu o sigurnosnim aspektima, ali i koordinirati humanitarne aspekte pomoći migrantima u BiH, što i radi, no problem je što, po njegovim riječima, neki segmenti vlasti "ne žele prihvatiti suradnju u takvoj situaciji”.

Samovolja lokalnih vlasti

Za primjer navodi lokalnu vlast u Velikoj Kladuši, čije Općinsko vijeće, kako kaže Mektić, "nalaže određene mjere koje treba poduzeti Vijeće ministara i Ministarstvo sigurnosti, ultimativno zahtijevajući da se rasformira prihvatni centar na prostoru toga grada”. U suprotnom, prijete javnim prosvjedima.

Premda je početkom ovog mjeseca iz Unsko-sanske županije (USŽ) upućena i prijetnja da će oko 4.000 migranata s toga područja vratiti natrag u Sarajevo, ukoliko se vlasti ne pozabave problemima upravljanja prihvatnim centrima, ministar Mektić pohvalio je županijsku Vladu i policijske strukture USŽ-a, dodajući samo kako su takve najave bile neozbiljne i neostvarive.

Pojašnjava da migranti u BiH ulaze na istoku i jugu zemlje, te da nastoje doći do zapada - Krajine, odakle im je najkraći put do EU-a, odnosno susjedne Hrvatske. "Mi taj proces ne možemo nikako okrenuti, niti ga možemo usmjeriti na bilo koji drugi pravac”, naglašava Mektić.

EU pomoć za migrante iz IPA-fondova

Ministar izražava zabrinutost zbog nedostatka praktične pomoći EU-a u svladavanju trenutne situacije s migrantima. Istovremeno dodaje da EU pomaže financijski, pa je prošle godine za pomoć u svladavanju migrantske situacije u BiH izdvojio oko 10 milijuna eura, a za ovu godinu, po njegovim riječima, planira izdvojiti oko 13 milijuna eura od čega bi dva milijuna bila izdvojena za podršku i opremanje sigurnosnih agencija u BiH, a preostalih 11 milijuna eura za troškove smještaja, ishrane i liječenja migranata.

Mektić naglašava da će sredstva biti izdvojena iz pristupnih fondova za napredak BiH k EU-u, odnosno IPA-fondova, što bi se, po njegovom mišljenju moglo odraziti na neke druge sektore.

Iz Delegacije EU-a u Sarajevu potvrđuju da se planira izdvojiti 13 milijuna eura za "dodatnu pomoć BiH u upravljanju migracijama”, te da točan iznos i aktivnosti koje će biti financirane tek trebaju biti precizirane. Točno je da se radi o sredstvima iz IPA-fondova, no u odgovoru za Deutsche Welle poručuju da razloga za brigu nema, jer se "ova pomoć neće odraziti na financiranje ostalih sektora”.

Izbjeglički šatori u parku u Sarajevu

Izbjeglički šatori u parku u Sarajevu u svibnju 2018.

Inače, da ih se nije spomenulo u kontekstu pomoći migrantima, IPA-fondovi - pozamašni financijski paketi namijenjeni zemljama kandidatima ili potencijalnim kandidatima za EU, u BiH bi ostali na marginama zanimanja.

Zaboravljeni IPA-fondovi

Kako za Deutsche Welle kaže Mirsad Isaković, profesor na ekonomskim fakultetima u Travniku i Tuzli, jedan od autora knjige "IPA programi u funkciji regionalnog razvoja BiH”, BiH je okarakterizirana kao zemlja koja je najmanje koristila IPA-fondove, svega 5,7 posto. Problem je, naglašava Isaković, "u samom pristupu korištenju IPA-fondova”.

"Koliko vodimo računa o tome najbolje govori činjenica da i budžeti državne, pa i svih drugih, nižih razina vlasti, nisu nigdje predvidjeli i sudjelovanje BiH u projektima gdje se konkurira za IPA-programe, što je jedna potpuna anarhija”, smatra Isaković objašnjavajući da je "nedopustivo da u BiH, koja vapi za sredstvima, sredstva tako prolaze”, a radi se o sredstvima namijenjenim za razvoj države, za dostizanje europskih vrijednosti i sve ono što bi BiH trebalo približiti EU-u.

Sredstva koja EU planira izdvojiti za pomoć u upravljanju migracijama u BiH, koja će biti dodijeljena iz IPA-fondova, kaže Isaković, neće utjecati na namjenska sredstva iz IPA-fondova za BiH, budući da će, kako kaže, biti izdvojena iz Programa mediteranske suradnje, a koja su mogla biti dodijeljena bilo kojoj zemlji na tzv. Balkanskoj ruti.

"To što je nama namijenjeno za određene stvari, kao što su poljoprivreda, prometna infrastruktura, prekogranična suradnja... mi moramo napraviti programe da bismo to dobili”, naglašava Isaković, a za izradu takvih programa, dodaje, potrebne su edukacije, "jer u BiH to više nitko ne radi”.

BiH treba biti zahvalna EU-u, zaključuje Isaković, "što ulaže u BiH, što pomaže, jer su oni svjesni da mi svojim novčanim potencijalom ne možemo ljudima (migrantima, op.a.) omogućiti normalan boravak u izbjegličkim kampovima, prehranu, smještaj...”.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic