1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
EU Westbalkan Gipfel in Berlin, Familienfoto
Foto: Lisi Niesner/REUTERS

Berlinski proces ušao u oprezno optimističnu fazu

Nenad Kreizer Berlin
3. studenoga 2022

Potpisivanjem sporazuma o međusobnom priznavanju iskaznica i diploma, zemlje zapadnog Balkana u Berlinu su ušle u novu fazu međusobne suradnje. No upitno je hoće li im to zaista pomoći da ubrzaju put ka Europskoj uniji.

https://p.dw.com/p/4J2Wm

Na završnoj konferenciji za tisak, domaćin ovogodišnjeg zapadnobalkanskog samita Olaf Scholz, upadljivo je često naglašavao kako su zemlje zapadnog Balkana "dio Europe" i "samo po sebi razumljivo, dio europske obitelji". "Europska unija neće biti potpuna bez vas", poručio je njemački kancelar zapadnom Balkanu. No na konkretno novinarsko pitanje, je li rok do 2030., koji se nalazi među prijedlozima foruma civilnog društva koji se održao u sklopu priprema za današnji samit, realan, Scholz je bio neodređen.

Berlinski proces napreduje

No usprkos tomu, Scholz i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nakon samita su širili optimizam onim što je postignuto. Kao što je već danima bilo najavljivano, na samitu su šefovi vlada šest zemalja zapadnog Balkana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, potpisali sporazume o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica te fakultetskih i strukovnih diploma.

To su mjere koje će u svakom slučaju olakšati život mnogim stanovnicima ove regije pogotovo onima koji često prelaze granice kao i one poduzetnike koje svoje djelovanje žele proširiti i izvan granica svoje države. "Berlinski proces daje rezultate", rekao je ponosno kancelar Scholz nakon samita. Za mnoge analitičare je to bilo krajnje potrebno nakon godina tapkanja na mjestu. Da je pomicanje s mrtve točke zasluga isključivo pojačane aktivnosti njemačke diplomacije, to manje-više otvoreno, ukazuju posljednjih tjedana svi počevši od njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock pa do povjerenika njemačke vlade za zapadni Balkan Manuela Sarrazina.

Bez Nijemca bi se još pregovaralo

Deutschland Diplomatie l West-Balkangipfel in Berlin l Scholz und Tegeltija
Presudna uloga Nijemaca - Tegeltija i ScholzFoto: Lisi Niesner/REUTERS

No i političari iz regije ne skrivaju koga smatraju zaslužnim za pomicanje Berlinskog procesa s mrtve točke. "Moram priznati da je potpisivanje ova tri sporazuma u biti uspjeh njemačke diplomacije jer oko ova tri sporazuma mi pregovaramo više od dvije godine bez konsenzusa", rekao je nakon samit okupljenim novinarima na livadi ispred kancelarskog ureda predsjednik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija. Nekoliko metara dalje, na istoj livadi, hrvatski premijer Andrej Plenković je također pohvalio njemačkog kancelara Olafa Scholza za to što mu je uspjelo Berlinski proces pokrenuti s mrtve točke nakon toliko godina. On je ponovio poznatu izjavu hrvatskih državnih vrhova kako je "u hrvatskom interesu da je njezinim susjedima dobro".

Teški pregovori

Premijerka Srbije Ana Brnabić je nakon potpisivanja sporazuma rekla kako su ovi sporazumi dobra stvar "posebno za mlade u regiji" ali je ponovila u blažoj verziji narativ nekih medija u Srbiji kako ovi sporazumi zapravo nisu neka posebna novost jer ih Srbija propagira kroz projekt "Otvoreni Balkan" već neko vrijeme. Te nije propustila istaknuti kako su pregovori s Prištinom bili teški. "To je bilo dosta teško ispregovarati, ali uspjeli smo. To nema nikakav utjecaj na ono što smo se dogovorili o osobnim kartama, što zadržava državnost Srbije na Kosovu i Metohiji i olakšava život Srbima na Kosovu i Metohiji. To je važno", rekla je Brnabić novinarima u Berlinu.

Sporazumi su jedno, rješenje sukoba nešto drugo

Deutschland Diplomatie l West-Balkangipfel in Berlin l Scholz und Brnabic
Scholz i Brnabić uoči samitaFoto: Lisi Niesner/REUTERS

Manuel Sarrazin zasluge za uspješni zamah koje je potpisivanje sporazuma donijelo Balkanskom procesu pripisuje i Beogradu i Prištini. „Ono što želim naglasiti je da mi ovdje ne bismo uspjeli da nije bilo političke volje i u Beogradu i u Prištini. Ovo je vrlo pozitivan pomak i mislim da je ovdje vladala pozitivna atmosfera koja je pridonijela uspjehu", rekao je Sarrazin na rubu jedne konferencije organizacija civilnog društva za DW.

No on je istodobno smanjio očekivanja i euforiju nekih koji u potpisivanju ovog sporazuma vide konačno rješenje sukoba Srbije i Kosova. "Pritom je prirodno da smo uspjeli jer u tom kontekstu nismo pokušavali riješiti neka bilateralna otvorena pitanja, nego smo ih stavili po strani. No istovremeno moramo biti jasni da nećemo uvijek moći gurati u stranu bilateralna otvorena pitanja nego ćemo prije ili kasnije morati razgovarati o rješavanju tih problema ako želimo da put regije u EU bude uspješan", rekao je Sarrazin.

Drugim riječima: odgađanje konačnog rješenje ovog, za Njemačku i EU ali i za regiju, najvećeg sigurnosnog problema, se ne može ostavljati po strani vječno. To je danas na konferenciji za novinare potvrdio i sam kancelar Scholz koji je rekao kako se nada skorašnjem rješenju. Jer, u sjeni ruske agresije na Ukrajinu i novnonastale sigurnosne situacije, EU i regija zapadnog Balkana, kako je rekao, "moraju pokazati jedinstvo i boriti se za slobodu Europe".

Migracije spomenute na rubu

EU Westbalkan Gipfel in Berlin, Rede Scholz
Pomak s mrtve točkeFoto: Michele Tantussi/REUTERS

Iako se očekivalo da neregularne migracije zauzmu važno mjesto u današnjem samitu o njima se razgovaralo samo na rubu. Srbija doduše nije direktno prozvana zbog svoje neusklađene vizne politike s EU-om, koja je proteklih dana priskrbila mnogo napetosti na liniji Beograd-Berlin-Bruxelles, ali se u završnom dokumentu samita kaže kako su "sudionici susreta naglasili važnosti prilagodbe vizne politike država zapadnog Balkana na pravne stečevine EU-a u viznom sektoru što je važno za pristupni proces".

Uoči današnjeg samita neki sugovornici DW-a su izražavali dvojbu oko brze implementacije potpisanih sporazuma. Zoran Tegeltija je izrazio optimizam da bi sporazumi vrlo brzo mogli naći u primjeni. "Sporazumi idu u proces usvajanja i ratifikacije u domaće zakonodavstvo i ja se nadam da će za nekoliko mjeseci sporazumi biti u primjeni", rekao je predsjednik Vijeća ministara BiH.

Zastupnica Europskog parlamenta Viola von Cremon-Taubadel vjeruje da će političari na zapadnom Balkanu, iz pragmatičnih razloga težiti brzoj primjeni ovih sporazuma. "Vjerujem da većina šefova vlada koji potpisuju sporazum također imaju interes da se on i provede. Jer oni zapravo mogu ovaj uspjeh dobro prodati na licu mjesta jer je to u interesu građana. I nadam se da će uz pritiske Berlina i Bruxellesa, ali i građana, to biti brzo provedeno", rekla je zastupnica Zelenih Cremon-Taubadel za DW.

Poklon iz Bruxellesa

Deutschland Diplomatie l West-Balkangipfel in Berlin l Scholz und Plenkovic
Energetsko čvorište i zapadni Balkan - Scholz i PlenkovićFoto: Lisi Niesner/REUTERS

Na kraju samita predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, razveselila je prisutne poklonom iz Bruxellesa: milijardom eura za energetski sektor: pola za ublažavanje akutne krize te pola za ulaganja u obnovljive izvore energije i priključenja na europsku energetsku infrastrukturu.

Tu bi Hrvatska mogla imati koristi koja sebe posljednjih mjeseci, prije svega zbog LNG terminala na Krku, vidi kao glavnog energetskog igrača u regiji i od ovih fondova bi mogla imati koristi pogotovo što se tiče gradnje novih plinovoda, između ostalog, i prema BiH.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu