Udruge civilnog društva u Berlinskom procesu

O aktivnostima organizacija civilnog društva se u javnosti zna relativno malo. I ovog četvrtka pažnja medija je usredotočena na političke sudionike zapadnobalkanskog samita u sklopu Berlinskog procesa. Tim više što će na njemu biti potpisano nekoliko važnih sporazuma koji bi čitav proces mogli pomaknuti još jedan korak u smjeru jednog od najvažnijeg cilja Balkanskog procesa, a to je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta i snažnije integracije cijele regije.

Civilno društvo igra važnu ulogu u donošenju političkih odluka

No mnogi od političkih uspjeha Berlinskog procesa, koji je pokrenut 2014., poput mreže mladih regije zapadnog Balkana RYCO, svoje korijene imaju u aktivnostima organizacija civilnog društva. Njihovi predstavnici se redovito okupljaju uoči održavanja sastanka na vrhu zemalja zapadnog Balkana. Tako je i ove godine u Berlinu, kada su dva dana uoči održavanja samog samita 3. studenoga, predstavnici organizacija iz regije na Forumu civilnog društva, raspravljali o ciljevima i prijedlozima koji bi trebali biti implementirani u budućnosti.

Jedan od gostiju skupa, povjerenik njemačke vlade za zapadni Balkan Manuel Sarrazin, smatra da bez aktivnosti organizacija civilnog društva mnoge važne odluke na političkoj razini nikad ne bi ugledale svjetlo dana. "Ono što ne treba podcijeniti je, prvo, da bez kritičkog civilnog društva u regiji, EU put zemalja regije vjerojatno nikada neće biti uspješan. Isto tako treba reći da je, barem za moj rad, ali i za rad Europske unije i mnogih drugih kolega, vrlo važan protok povratnih informacija i dojmova o znanju i iskustvu koje dobivamo od civilnog društva", rekao je Sarrazin za DW na rubu skupa koji je u sklopu Berlinskog procesa organizirao Aspen Institute i Društvo za jugoistočnu Europu.

Zelena i energetska agenda visoko na listi prioriteta

Sarrazin je sudjelovao na podijumskoj raspravi na temu "EU integracije u sjeni promijenjenog geopolitičkog okruženja". I tu je, kako smatra, važan impuls s najnovijeg zapadnobalkanskog samita na kojem će biti potpisani ugovori o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica te fakultetskih i strukovnih diploma.Nadalje treba raditi, posebice u svjetlu aktualne energetske krize, na jačanju suradnje u regiji i na tom području. Pritom će, kako je obećao Sarrazin, Berlin i Bruxelles pomagati posebice s obzirom na predstojeću zimu.

Jedan od proklamiranih ciljeva Balkanskog procesa je i reforma energetskog tržišta na zapadnom Balkanu koje je još uvijek ovisno o fosilnim gorivima. Zelena agenda se stoga nalazi posebno visoko na popisu zahtjeva koje je ovogodišnji forum civilnih društava poslao na adresu donositelja odluka. Među zahtjevima se posebno ističu energetska tranzicija, zaštita okoliša te borba protiv klimatskih promjena.

Borba protiv korupcije mora i dalje biti prioritet

Jedan od prijedloga se odnosi i na EU integraciju zemalja zapadnog Balkana koje sve redom teže članstvu u Europskoj uniji. Kao jedan od glavnih elementa u približavanju tom cilju je navedena i pojačana borba protiv korupcije. Zastupnica stranke Zeleni u Europskom parlamentu Viola von Cramon-Taubadel je već godinama angažirana u regiji i svjesna je da se na ovom području još mnogo toga mora učiniti. I tu ne isključuje i sredstva prisile. "Mi moramo ulagati u institucije i ne popuštati u borbi protiv korupcije. Ovdje se, nažalost, nije puno toga promijenilo na bolje. EU ovdje mora zahtijevati više. A ako se reforme ne provedu, tada će se, u krajnjem slučaju, sredstva ponovno morati uskratiti. Ali to se trenutno ne primjenjuje", kaže Cramon-Taubadel za DW.

Raditi na medijskoj pismenosti

Među političke preporuke skupa, pored zelene agende i EU integracija, spadaju i impulsi u smjeru poboljšanja infrastrukture i plan za poboljšanje medijske pismenosti. Adelheid Feilcke, voditeljica programa za Europu Deutsche Wellea, je sudjelujući na panelu pod nazivom "Informacijski poremećaji na zapadnom Balkanu", ustvrdila kako se u regiji i dalje treba raditi na tome da se pojača medijska pismenost, posebice kod mladih.

"Kao prvo, mi ovdje imamo uplitanje politike u medije. Imamo koncentraciju medija u rukama nekolicine i imamo veliku neizvjesnost među stanovništvom, koja je uzrokovana činjenicom da se toliko informacija jednostavno širi, tako da je teško ustvrditi što je ispravno, a što pogrešno. Stoga je vrlo važno da politički proces također cijeni zaštitu, očuvanje i potporu ovog važnog stupa demokracije, medija i slobode tiska", zaključuje Feilcke.

Manuel Sarrazin smatra da je uloga organizacija civilnog društva već sada važan čimbenik u sklopu Berlinskog procesa, ali da bi trebala postati još važnija. "Vjerujem da je konkretan angažman civilnog društva u Berlinskom procesu vrlo važan, ali isto tako smatram da može postati još konkretniji i bolji."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu