Balkanska ruta: Frontex uključen u pushbackove? | Priča dana | DW | 07.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

migranti

Balkanska ruta: Frontex uključen u pushbackove?

Sve više migranata koji se nalaze u Grčkoj pokušavaju se preko Albanije prebaciti do zapadne Europe. Mnogi tvrde da Frontex aktivno sudjeluje u ilegalnim protjerivanjima, takozvanim „pushbackovima“.

Sirijac Ali al-Ebrahim ima 22 godine. Iz Manbidša, grada u blizini Alepa je pobjegao 2018. Od rata. Grad su tada kontrolirali Kurdi. Kaže da su ga htjeli prisiliti da sudjeluje u borbama.

Al-Ebrahim je najprije otišao u Tursku. Kada je stigao u Antakyu, prvi turski grad nakon što je prešao sirijsku granicu, turske vlasti su ga registrirale – i bez navođenja bilo kakvih razloga vratile u Siriju, priča na ovaj mladić na vrlo dobrom engleskom. Jedna od posljedica tog čina je bila da mu je od tog trenutak na rok od pet godina bio zabranjen legalni ulazak u Tursku.

Svejedno je on odlučio da se ponovno pokuša prebaciti u susjednu zemlju – ali ovaj put njegov cilj nije bila Turska, nego Grčka. Nekako se uspio probiti do turske obale Egejskog mora, i čamcem prebaciti na grčki otok Leros, gdje je podnio zahtjev za dodjelom azila. Ali taj zahtjev je odbijen, s obrazloženjem da je Turska sigurna treća zemlja.

22-godišnji Sirijac Ali al-Ebrahim optužuje Frontex

22-godišnji Sirijac Ali al-Ebrahim optužuje Frontex

Ali on nije smio natrag u Tursku. A pogotovo se nije mogao i htio vratiti u Siriju. Grčkim vlastima je sve to bilo svejedno: "Novi grčki premijer Kyriakos Mitsotakis je jako strog prema migrantima”, objašnjava nam 22-godišnji Sirijac. "I zato sam odlučio otići u Albaniju.”

Zastava Europske unije

Ali al-Ebrahim tvrdi da je u septembru 2020. s pet drugih osoba autobusom krenuo prema Ionnini na sjeveru Grčke. I onda su dalje nastavili pješice prema albanskoj granici. Grčka policija ih nije primijetila, kaže nam.

I dodaje da su ih na albanskoj strani granice zaustavili suradnici Frontexa, Agencije Europske unije za zaštitu granica, te ih predali lokalnim vlastima u pograničnom mjestu Kakavia. Na naše pitanje kako zna da se radilo o pripadnicima Frontexa, al-Ebrahim odgovara: "Prepoznao sam ih po trakama na rukavima.” Frontexovi ljudi na rukavima imaju svijetloplave trake na kojima je zastava EU-a.

5000 eura za transfer do Austrije

Ali al-Ebrahim nam priča da je s drugim migrantima molio albanske vlasti da im dodijele azil, i da su im oni rekli da ne mogu pokrenuti nove zahtjeve za dodjelu azila – zbog pandemije koronavirusa. I onda su ih, kaže, vratili u Grčku, a da pritom nisu obavijestili grčke vlasti.

Pogled u Europu: izbjeglice na turskoj strani pogranične rijeke Evros prema Grčkoj

Pogled u Europu: izbjeglice na turskoj strani pogranične rijeke Evros prema Grčkoj

Sirijac je više sreće imao prilikom drugog pokušaja prelaska na albansko tlo. Preko Tirane i Kosova uspio je stići u Srbiju, otkrio je reporterima DW-a tijekom intervjua koji je vođen u jednom izbjegličkom kampu kod Sombora, blizu mađarske granice. I sad želi dalje, do Austrije. Ali „usluge" krijumčara su skupe, kaže nam: navodno se mora platiti 5000 eura za transfer do te zemlje.

Zatvor umjesto azila

Britanska Hope Barker je čula puno takvih izvještaja. Ona koordinira projekt "Wave Thessaloniki", u Solunu – u okviru projekta migrantima na „Balkanskoj ruti" se pomaže doniranjem hrane, pružanjem medicinske ili pravne pomoći. Solun je dugo vremena bio sigurna luka za migrante, kaže Barker za DW, i dodaje da je onda koncem 2019. vlast preuzela nova konzervativna vlada.

Početkom prošle godine na snagu je stupio novi zakon kojim je Grčka znatno pooštrila odnos prema migrantima: „Umjesto da osobama koje traže azil daju papire, sada ti ljudi mogu završiti i 18 mjeseci u zatvoru, a da se njihov slučaj uopće ni ne provjeri", objašnjava Hope Barker. „Boravak u zatvoru se onda može produžiti za još 18 mjeseci."

Pushbackovi od strane Frontexovih ljudi?

Baker tvrdi da se „pushbackovi”, odnosno ilegalno vraćanje migranata i izbjeglica, ne događaju samo direktno na granici, već i u unutrašnjosti. Zbog straha od takvog tretmana, migrant na svom putu prema zapadu Europe u međuvremenu pokušavaju izbjeći susret s grčkim vlastima. Humanitarni radnici kažu da "veći broj pushbackova” uočavaju i na granici između Sjeverne Makedonije i Albanije.

Pritom ima sve više naznaka da u ilegalnom vraćanju sudjeluju i suradnici Frontexa. "Imamo iskaze svjedoka koji kažu da službenici pričaju na primjer njemački, da nose svijetloplave trake s europskom zastavom”, kaže Hope Baker.

Frontex demantira

Naša sugovornica naglašava kako je teško dokazati da se doista radi o pushbackovima, razlog je nepregledna situacija na grčkim granicama: „Mi znamo da je Frontex aktivan u Albaniji", tvrdi Baker, i dodaje: "Mi znamo da su na rijeci Marici (na grčko-turskoj granici, nap. red.), mi znamo da se tamo svakodnevno događaju pushbackovi. Nevjerodostojno je kad netko misli da oni ništa o tome ne znaju ili da nisu u to uključeni.”

Na upit DW-a o tim optužbama, glasnogovornik Frontexa je odgovorio: „Frontex je provjerio neke prigovore i nije pronašao vjerodostojne dokaze koji bi potkrijepili te optužbe.” Osim toga, EU agencija za zaštitu granica je „odlučna u namjeri da se pridržava najviših standarda u pograničnim kontrolama u okviru naših operacija." Frontexovi djelatnici su, tvrdi se nadalje, dužni poštivati kodeks ponašanja, a tamo u jednom odlomku koji se tiče sprječavanja ilegalnih vraćanja preko granice odnosno poštivanja ljudskih prava, stoji kako se njihovo djelovanje „mora odvijati u skladu s Europskom poveljom temeljnih ljudskih prava".

Zakarias iz Maroka u medicinskom centru Wave u Solunu

Zakarias iz Maroka u medicinskom centru Wave u Solunu

Zaštita granica „izvana"

Zašto Frontex uopće štiti granicu Europske unije „izvana”, dakle s albanskog teritorija, zemlje koja nije članica Unije? Frontexov glasnogovornik na naš upit kaže da je cilj „podržati zaštitu granica, zaustaviti iregularne migracije, također i prekogranični kriminal, između ostaloga krijumčarenje ljudi, terorizam i spriječiti moguće rizike i prijetnje povezane uz sigurnosna pitanja: „Suradnja sa zemljama zapadnog Balkana je prioritet Frontexa. Agencija pritom pruža podršku tim zemljama, kako bi u praksi mogli poštivati standarde EU-a i primjenjivati uspješne primjere koji se tiču upravljanja granicama i sigurnošću.”

Pritom se isplati baciti pogled na drugu, na grčku stranu granice. Dok je vojska i policija sveprisutna na tursko-grčkoj granici, a u nadzoru im pomaže i Frontex, u brdima i planinama između Grčke i Albanije samo se rijetko može vidjeti ljude u uniformama. Upravo zbog toga je ova ruta, koja od Grčke vodi prema zapadu Europe, na glasu kao sigurna.

Teško prolazne planine između Grčke i Albanije

Teško prolazne planine između Grčke i Albanije

Put na zapad

Brojni migranti iz Soluna zato odlaze do Kastorie, jednog pitoresknog gradića udaljenog oko 30 kilometara od granica s Albanijom. „I od tamo nas policija preuzima iz buseva i vodi do albanske granice”, priča Zakarias u Wawe-centru u Solunu. On je Marokanac, preko Turske je došao u Grčku.

Takve glasine često se šire među migrantima. One uglavnom nemaju nikakve veze s istinom. I svejedno ti muškarci u popodnevnim satima sjedaju u autobus koji kreće u smjeru granice, među njima je i 46-godišnji Saleh Rosa, također Marokanac. On je već godinu dana u Grčkoj, u Solunu dugo vremena nije imao stalni stan. „Grčka je dobra zemlja, ali ne mogu ovdje živjeti”, kaže Saleh Rosa. On želi dalje, prema zapadnoj Europi – preko Albanije, Kosova, Srbije i Mađarske.

Policijske kontrole

Neposredno prije dolaska u Kastoriu policija zaustavlja autobus. Na jednom parkingu čekaju policijska vozila s uniformiranim službenicima. Dva muškarca koji ne nose uniformu ulaze u bus i kažu da su također policajci. Ne pokazuju svoje službene iskaznice i ciljano idu prema strancima u autobusu – i onda uhićuju Saleha, Zakariasa i druge migrante.

Zakarias (l.) i Saleh Rosa u autobusu od Soluna prema Kastoriji

Zakarias (l.) i Saleh Rosa (d.) u autobusu od Soluna prema Kastoriji

Istu večer, negdje oko 23:00, migranti nam šalju poruku preko WhatsAppa, odnosno Google-lokaciju na kojoj se nalaze. Tvrde da su ih dva muškarca (koji nisu nosili uniforme) odvezli u jedno mjesto udaljeno oko 15 kilometara od albanske granice. Kasnije, prilikom ponovnog susreta u albanskom glavnom gradu Tirani, Saleh Rosa ponavlja svoju verziju priče i naglašava da službenici nisu kontrolirali nikakve dokumente.

Različite verzije priče

Na upit DW-a nadležna policijska postaja je potvrdila da policajci doista kontroliraju na cesti, a potvrđena je i egzistencija dvojice muškaraca koje su spomenuli migranti – ona dvojica bez uniforme. Ali policijska verzija priče se ipak znatno razlikuje od svjedočenja migranata iz Maroka: policija je, kako se tvrdi, htjela provjeriti borave li ti muškarci legalno na tlu Grčke. Nakon što je to provjereno, policija ih je ponovno pustila, stoji u odgovoru na naš upit.

Po navodima migranata, samo je Saleh Rosa legalno u Grčkoj. Ostali muškarci uopće nisu registrirani. Otežavajuća okolnost je pritom i činjenica da je trenutno u Grčkoj na snazi odluka o zabrani izlazaka i kretanja, zbog pandemije koronavirusa. Samo u iznimnim slučajevima dozvoljeno je kretanje, odnosno prelazak iz jednog u drugi okrug. Dakle, čak i da su migranti imali papire kojim se dokazuje da legalno borave u Grčkoj, oni sum orali biti kažnjeni zbog kršenja korona-pravila. Ali o tome nam policija ništa nije htjela reći.

Pogledajte video 02:58

Izbjeglička katastrofa u Velikoj Kladuši