274 milijuna ljudi širom svijeta treba humanitarnu pomoć | Politika | DW | 15.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Glad i siromaštvo

274 milijuna ljudi širom svijeta treba humanitarnu pomoć

Najgora je situacija u Afganistanu, Etiopiji i Jemenu, ocijenila je međunarodna humanitarna organizacija IRC. I objavila popis ukupno 20 zemalja koje su najteže pogođene humanitarnom krizom.

Tko želi znati kakvo je stanje u Afganistanu, samo mora pitati Nazu. Ova 37-godišnja humanitarka ide od kuće do kuće i poznaje brige majki zbog pothranjenosti njihove djece, zbog ekstremno teške situacije u kojoj se nalaze njihove obitelji. „Trenutačno je situacija u našoj zemlji jako loša. Imamo gospodarske probleme i nedostatnu medicinsku skrb. Prije je bilo lijekova u bolnicama. Sada više nema zaliha. Liječnici i medicinsko osoblje ne dobivaju plaću i nemamo struju. U stvari nedostaje svega." Ova Afganistanka je svoja iskustva podijelila s međunarodnom nevladinom humanitarnom organizacijom International Rescue Committee (IRC).

Deset zemalja u kojima je najveća smrtnost

ICR već više od 10 godina objavljuje popis 20 najvećih humanitarnih kriznih područja na svijetu. Ove godine je na prvom mjestu Afganistan, a slijedeEtiopija i Jemen. Među prvih deset je još pet afričkih zemalja, a tu su i  Mjanmar i Sirija. 274 milijuna ljudi širom svijeta treba humanitarnu pomoć – to je porast od 63 posto u zadnje dvije godine.

U Afganistanu je 59 posto stanovnika ovisno o humanitarnoj pomoći. Ljudi nemaju dovoljno novca jer je sve drastično poskupjelo, posebice hrana i lijekovi.

Pogledajte video 03:09

Bolnica u Afganistanu: nema novca, nema lijekova

Deborah Lyons, posebna povjerenica glavnog tajnika UN-a i voditeljica UN-ove humanitarne misije za Afganistan (UNAMA), je sredinom studenoga upozorila Vijeće sigurnosti UN-a da bi bila „povijesna greška – greška koja je već jednom učinjena i imala dramatične posljedice" ako bi svijet ponovo ostavio na cjedilu afganistanski narod.

Sankcije pogađaju krive osobe

Lyons je kao najveći uzrok problema navela financijske sankcije koje su uništile gospodarstvo. Prije dolaska talibana na vlast oko 75 posto javnih izdataka pokrivano je novcem iz razvojne pomoći. Sada su ta sredstva zamrznuta.

„Može se reći da ta vrsta sankcija na kraju teže pogađa stanovništvo nego one koji su stvarni cilj tih mjera", kaže za DW Ralph Achenbach, šef njemačkog ogranka IRC-a. „Dobiva se dojam da je s povlačenjem vojske u kolovozu uslijedilo i gospodarsko povlačenje. Tome sada ne smije slijediti i humanitarno povlačenje!" - upozorava Achenbach.

Zakazivanje sustava u četiri točke

Za IRC loše stanje u Afganistanu i drugim zemljama svijeta nije jednostavno posljedica serije nesretnih okolnosti, nego rezultat zakazivanja međunarodnog sustava koji, kako kažu, čak u četiri točke više ne odgovara potrebama ljudi i vremena.

Suša je prouzročila veliku glad na jugu Madagaskara

Suša je prouzročila veliku glad na jugu Madagaskara

„Tu je s jedne strane zakazivanje diplomacije. Sukobi se jednostavno više ne rješavaju diplomatskim putem", kaže Achenbach. „Potom je tu i zakazivanje država. Države u kriznim regijama više ne ispunjavaju svoje obveze prema građankama i građanima. Treća točka je pravno zakazivanje. Pravni sustav – a u to pripada i međunarodno pravo – više ne štiti civile. I na kraju, tu je i operativno zakazivanje: humanitarne mjere više ne mogu utažiti te sve veće potrebe."

Prema IRC-u, gladuje više od 40 milijuna ljudi u 43 zemlje – to je rekordna brojka. Također je i više ljudi nego ikad ranije bilo prisiljeno napustiti svoj dom: njih 80 milijuna. Razlozi za bijeg i glad su gospodarski, društveni i klimatski, ali najveći problemi su rat i nasilje.

Krizna regija Sahel

Šest od deset najugroženijih zemalja se nalazi u Africi. Na četvrtom mjestu IRC-ove liste je Nigerija. Ta najmnogoljudnija afrička država raspolaže bogatim izvorima nafte i već godinama bilježi veliki gospodarski rast. No unatoč tome, 70 posto stanovnika i dalje živi u siromaštvu.

U cijeloj zemlji raste nesigurnost. Već više od 12 godina u regiji Sahel na sjeveroistoku bjesne vojni sukobi. U međuvremenu su sukobi izbili i u drugim dijelovima zemlje.

Na primjeru Nigerije moguće je odrediti dva kompleksa uzroka humanitarne katastrofe, kaže Ralph Achenbach i pojašnjava: „S jedne strane, tu su uzroci za koje su odgovorni ljudi: nasilje i progon. I s druge strane, prirodne katastrofe. Klimatska kriza dodatno pojačava suše, poplave i druge oblike ekstremnih vremenskih uvjeta."

Pogledajte video 02:36

Korona u Africi – građani ostavljeni na cjedilu

Korona je pogoršala ionako teško stanje

Pandemija koronavirusa je teško pogodila cijeli svijet, kaže Achenbach i dodaje: „No najteže su pogođeni oni najslabiji, među kojima su izbjeglice, prognanici, ljudi u kriznim situacijama." U državama koje se nalaze na prvih deset mjesta na IRC-ovoj listi cijepljeno je ukupno oko tri posto stanovnika. Osim toga, u mnogim državama su zbog pandemije zatvorene škole. To znači da jednoj čitavoj generaciji prijeti ostanak u siromaštvu jer neće dobiti potrebno obrazovanje.

Nova njemačka vlada se u svom koalicijskom ugovoru obvezala na angažman za mir, slobodu, ljudska prava, demokraciju, pravnu državu i održivost. Achenbach smatra da bi u skladu s time vlada trebala riješiti problem diplomatskog zakazivanja i to investiranjem „vremena i napora kako bi se približilo diplomatskom rješenju najdužih sukoba ovoga svijeta".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva