Žene u Japanu: jedva da ima jednakosti

Gotovo 80 posto ljudi u Japanu vjeruje da društvo u toj azijskoj zemlji daje prednost muškarcima u odnosu na žene. Ovo je rezultat istraživanja koje je provela vlada u Tokiju. Samo 14,7 posto stanovnika smatra da su žene u Japanu tretirane jednako. Studija naglašava veliku nejednakost među spolovima na svim područjima - od politike preko obrazovanja do "društveno prihvaćenih ideja, običaja i praksi".

Na kojim područjima društva nejednakost izgleda najveća? U politici, odgovorilo je gotovo 82 posto ispitanika. Na poslu, smatra više od 64 posto Japanaca. Osim toga, gotovo 60 posto istaknulo je obiteljski život: društvene konvencije nalažu da žene kuhaju, čiste, vode kućanstvo i odgajaju djecu.

"Rezultati ankete me ne iznenađuju. Žalosno je što se čini da se ništa ne mijenja nabolje", kaže Chisato Kitanaka, profesorica sociologije i kontakt osoba za slučajeve uznemiravanje na Sveučilištu u Hirošimi.

"To je problem u svim dijelovima japanskog društva. Vjerojatno je najočitiji kada je riječ o razlikama u plaćama i mogućnostima zapošljavanja i karijeri za žene", kaže Kitanaka za DW. "Mlade žene izlaze sa sveučilišta i koledža s istim vještinama i znanjem kao i muškarci. Ali tvrtke i organizacije koje ih zapošljavaju često su zaglavljene u staromodnom načinu razmišljanja." Oni, kako kaže, polaze od toga da će žene nakon nekoliko godina napustiti tvrtku kako bi se udale i imale djecu. "Dakle, nema smisla da ženama nude iste mogućnosti obuke i napredovanja kao muškim zaposlenicima."

Vrijeme je za promjene u obrazovanju i na poslu

U Donjem domu japanskog parlamenta žene imaju gotovo deset posto od 465 mjesta. Japan je na 165. mjestu od 180 zemalja koje prati Interparlamentarna unija (IPU), globalna udruga parlamenata. Na nedavnim izborima za Donji dom samo 18 posto kandidata su bile žena.

Barem u obrazovnom sektoru postoji ravnopravnost među spolovima – barem se tako dugo pretpostavljalo. Ali ni to nije istina, kaže Hiromi Murakami, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu Temple u Tokiju. "Razlika je možda manje očigledna. Ali posljednjih je godina bilo nekoliko skandala u kojima su sveučilišta davala prednost muškim kandidatima u odnosu na žene s boljim rezultatima ispita", kaže ona.

Rodni jaz u Japanu očito je iznenadio povjerenika EU-a za zapošljavanje i socijalna prava Nicolasa Schmita kada je bio tamo na nedavnom sastanku ministara rada zemalja G7. Poželjne su jasne i snažne izjave, rekao je tada Schmit novinskoj agenciji Kyodo News. Kada je riječ o jednakim plaćama i boljoj integraciji žena na tržištu rada to je, kako je rekao, uglavnom pošlo za rukom. Osim toga, rekao je da s japanske strane postoji "snažna svijest da se nešto mora poduzeti".

Protivljenje konzervativaca

To ističe i japanski premijer Fumio Kishida. On je vladi i stručnjacima za tržište rada naložio da do 2030. osiguraju da 30 posto viših vodećih pozicija u velikim japanskim korporacijama zauzimaju žene. Veće plaće, više napredovanja i kraj društvenog nasilja nad ženama, prema Kishidi, presudni su za žene da dobiju više vodećih pozicija u tvrtkama.

Konzervativni tradicionalisti proturječe tvrdnji da su žene inferiornije od muškaraca na radnom mjestu.

"Ne mislim da su žene u nepovoljnom položaju u japanskom društvu. Već dugo postoje zakoni koji im jamče ista prava kao i muškarcima", kaže Yoichi Shimada, istraživač na Sveučilištu Fukui. "Možda je zanemarivanje posljedica očekivanja društva da žene prvenstveno trebaju odgajati djecu. Ali to nije neuobičajen problem. Ista je situacija u drugim dijelovima svijeta, u SAD-u ili Europi. To nije veliki problem", kaže on.

Upravo zbog ovakvog stava je sociologinja Chisato Kitanaka vrlo pesimistična u pogledu šansi za stvarnu promjenu u Japanu. "Ovi su stavovi tako duboko ukorijenjeni u našem društvu", kaže ona. "Možda će biti promjena. Ali doći će postupno i vrlo sporo."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu