Švedska: agendu diktiraju rat i domaći desničari

Stockholm bi trebao nastaviti tamo gdje je Prag završio svoje šestomjesečno predsjedavanje Europskom unijom. U prvom planu bit će ruski rat protiv Ukrajine, posljedice po sigurnost i snabdijevanje energijom, jačanje vojnih sposobnosti i više neovisnosti Europe kad je u pitanju opskrba sirovinama i raznim proizvodima.

Švedsku vodi nova manjinska Vlada koju čine Umjerena stranka, liberali i demokršćani, a ona ovisi i o podršci radikalno desnih Švedskih demokrata. Ta vlada tijekom švedskog mandata na čelu EU-a planira oko 1.500 sjednica različitih tijela. Premijer Ulf Kristersson u prosincu je rekao da agendu diktira rat.

On je naglasio: „S jedne strane, točno znamo što trebamo raditi: čuvati europsko jedinstvo u podršci Ukrajini, naći sredstva za obnovu, provesti međunarodno pravo i pripremiti put kandidata Ukrajine u EU." A onda nastavio: „S druge strane, nemamo pojma što nas čeka. Što će se dogoditi godinu dana nakon invazije? Na proljeće? Na ljeto? Švedska će biti spremna djelovati brzo i odlučno."

Desničari blokiraju neke teme

Tek u drugom planu su teme poput zaštite klime, migrantske politike te proširenje EU-a na balkanske zemlje. Premijer Kristersson, koji je na toj dužnosti tek od listopada, s ovim temama ionako će naići na kritike u redovima Švedskih demokrata, čiji su glasovi potrebni manjinskoj Vladi.

Šef te ekstremne stranke Jimmie Akesson, koji je osvojio 20 posto glasova na izborima, negira klimatske promjene, protivi se prijemu migranata i općenito Europsku uniju vidi kao izvor sveg zla. Time je ova stranka prirodni partner nacionalističkim vlastima u Mađarskoj i Italiji.

Tako je premijer Kristersson najavio da će se Švedska založiti za vladavinu prava u svim članicama EU-a te „umjereno voditi postupke zbog povrede načela EU-a protiv Mađarske i drugih". Švedski demokrati pak striktno odbijaju bilo kakve kaznene mjere, kao što je neisplaćivanje subvencija iz europskih fondova Mađarskoj.

„Naivno je i opasno što Kristersson još uvijek tvrdi da će njegova Vlada biti u stanju čuvati pravnu državu dok se oslanja na Švedske demokrate", rekao je Jakop Dalunde, europski zastupnik švedskih zelenih, koji su u Stockholmu u oporbi.

Automobili na struju

Švedska Vlada želi ostvariti napredak barem kod gospodarskih tema. Kristersson je konkretno najavio da treba podržati automobilsku branšu u prelasku na električni pogon. I naglasio da treba smanjiti ovisnost o isporučiteljima iz Azije.

Premijer se također protivi subvencijama koje SAD daje samo za domaće proizvode, ugrožavajući tako konkurentnost europskih firmi.

„Švedska za vrijeme svog predsjedanja želi poticati rad na europskom ekosustavu proizvodnje poluvodiča. To zvuči vrlo tehnički, ali i jest tehnički. Ali je apsolutno neophodno ako želimo kompletno elektrificirati našu flotu vozila", rekao je Kristersson u švedskom parlamentu.

Opasne ulice

Doduše, Vladi u Stockholmu je teško demonstrirati europski optimizam dok je kod kuće zatrpana problemima. U božićnom govoru je Ulf Kristersson ukazao prije svega na stopu kriminala. „U inozemstvu se Švedska poima kao mirna i harmonična zemlja", rekao je. Ali je dodao da ta slika često vara. Do sredine prosinca prošle godine je zabilježeno 378 pucnjava sa 60 mrtvih. U skandinavskom susjedstvu su brojke bitno manje: U Danskoj je bilo četvoro mrtvih u pucnjavama, u Finskoj svega dvoje.

U Södertäljeu, gradu kod Stockholma koji ima 70.000 stanovnika, prošle godine je ubijeno isto toliko ljudi kao u cijelom Londonu, rekao je premijer. On je dodao da se mahom radi o sukobima među mladićima s migrantskom pozadinom, a sve u sklopu organiziranog kriminala.

Upravo je to razlog da su desničarski Švedski demokrati osvojili čak petinu glasova na izborima.

Erdoganova ucjena

Švedsku Vladu čeka i rad na unapređenju sigurnosti zemlje. Turska još uvijek blokira prijem Švedske i Finske u vojni savez NATO, navodno jer te zemlje štite „kurdske teroriste".

Švedska je već pristala na ustupke, odnosno na brže izručivanje osumnjičenih koje Turska traži. No to predsjedniku Erdoganu, kako je rekao u prosincu, nije dovoljno.

Ipak, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg računa s time da će Švedska ući u NATO tokom ove godine. Ali nije se usudio prognozirati točan datum.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu