Turska još ne pristaje na ulazak Finske i Švedske u NATO

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu pobrinuo se za neugodno iznenađenje rekavši da, unatoč određenom napretku Švedska i Finska nisu ispunile sve uvjete trostranog sporazuma koji je postignut kako bi im se omogućio ulazak u NATO.

"Obje zemlje izražavaju da su predane memorandumu, ali ono što je važno je izvršenje", rekao je Cavusoglu na novinskoj konferenciji s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Istanbulu u četvrtak, priopćila je turska televizija TRT.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju, nakon ruske invazije na Ukrajinu. No suočile su se s protivljenjem Ankare, koja ih je optužila za podupiranje "terorizma" pružanjem utočišta kurdskim disidentima koje traži turska država.

Tri zemlje su u lipnju postigle dogovor kojim su se nordijske države obvezale na "brzo rješavanje zahtjeva Turske za deportaciju ili izručenje osumnjičenih za terorizam" i ukidanje navodnog embarga na isporuku oružja Ankari. Sporazum je uklonio jedinu veliku prepreku za pridruživanje zemalja vojnom savezu. Za njihovo članstvo neophodan je jednoglasni pristanak svih 30 članica NATO-a.

Stoltenberg: „Vrijeme je"

Cavusoglu je naglasio da su učinjeni pozitivni pomaci, poput onih o pravilima izvoza oružja. "Ali trenutno ne možemo reći da su te zemlje ispunile sve te obveze", rekao je ministar.

Stoltenberg, koji se nedavno sastao sa čelnicima dviju nordijskih zemalja, rekao je da one daju svoj doprinos provedbi zajedničkog memoranduma. Švedska je u procesu zabrane članstva u terorističkim organizacijama, što će povećati broj ljudi koji mogu biti izručeni, istaknuo je on.

"Švedska i Finska su to učinile", rekao je Stoltenberg. "Vrijeme je da poželimo dobrodošlicu Finskoj i Švedskoj kao punopravnim članicama NATO-a."

Pridruživanje dva već bliska partnera je ključno kako bi se spriječio bilo kakav nesporazum ili pogrešna procjena u Moskvi i kako bi se poslao jasan znak da vrata saveza ostaju otvorena, naglasio je Stoltenberg.

Vremenski plan ostaje nejasan

Sporazum je pozdravljen kao napredak kada je potpisan na samitu NATO-a u Madridu. Ali nedugo nakon toga, turski predsjednik Erdogan zaprijetio je zamrzavanjem procesa prijema zbog navodnog odugovlačenja s izručenjima.

Nekoliko mjeseci kasnije, samo Turska i Mađarska još nisu ratificirale pristupanje, iako se očekuje da će Budimpešta to uskoro učiniti. Finski predsjednik Sauli Niinisto je nakon razgovora s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom izrazio uvjerenje u objavi na Twitteru u srijedu da "Finska može računati na Mađarsku" za ratifikaciju.

Kao što je Cavusoglu nagovijestio u četvrtak, pritužbe Turske uglavnom se odnose na Švedsku, koja ima znatnu kurdsku dijasporu i reputaciju velikodušnog odnosa prema političkim prognanicima i izbjeglicama. Cavusoglu je izrazio optimizam da će promjena vlade u Švedskoj pomoći.

Obje kandidature za NATO su međusobno povezane, tako da Helsinki mora čekati Stockholm.

Od posebnog interesa za Ankaru su turski građani koji su navodno povezani s Radničkom strankom Kurdistana (PKK), koja je pokrenula pobunu protiv turske države 1980-ih i koja zahtijeva veća prava za ovu manjinu. Sukob je odnio oko 40.000 života. Turska, Sjedinjene Države i EU proglasile su PKK terorističkom organizacijom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu