Šešelju 10 godina zatvora, ali ostaje na slobodi | Politika | DW | 11.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Šešelju 10 godina zatvora, ali ostaje na slobodi

Vojislav Šešelj je proglašen krivim i osuđen na kaznu od deset godina zatvora, no priznato mu je vrijeme provedeno u pritvoru, pa je zato danas Šešelj slobodan čovjek.

Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj odgovoran je za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992., objavio je u srijedu nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u pravomoćnoj presudi Šešelju. Sud ga je proglasio krivim i osudio na kaznu od deset godina zatvora, no priznao mu je vrijeme provedeno u haškom pritvoru, te je sukladno s time Šešelj slobodan. Osuđenik nije bio nazočan čitanju presude.

On je bio nepravomoćno oslobođen svih optužbi za ratne zločina prije dvije godine i haško se tužiteljstvo žalilo na tu presudu.

Tužitelji: Šešelj je pozivao na ubijanja i progone

Lider srpskih radikala je u pritvoru Međunarodnog suda u Hagu bio od 24. veljače 2003. godine. Optužen je za ratne zločine koji su, prema tužiteljima, počinjeni od 1991. do 1993. godine nad nesrpskim stanovništvom velikih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Vojvodine. Optužnica ga je teretila za progone na političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi, prisilno premještanje i nehumane postupke koji su kvalificirani kao zločini protiv čovječnosti. Po osnovi kršenja zakona i običaja ratovanja optužen je i za ubojstva, mučenja, okrutno postupanje, razaranje sela i uništavanje vjerskih objekata, te pljačkanje javne i privatne imovine.

Suđenje je počelo 2006. i s dugim prekidima i pauzama trajalo punih osam godina. Tužitelji su iznosili dokaze da je Šešelj pozivao na ubijanje i progone, i pozivao dobrovoljce svoje Srpske radikalne stranke da nikog među povijesnim neprijateljima "ne pošteđuju". Neprijatelji su za njega bili Bošnjaci, kojima se treba osvetiti kao "muslimanskim dušmanima" i Hrvati kojima će "ispostaviti račune za žrtve iz I i II svjetskog rata" i "svetiti im se tamo gdje su najslabiji". Takvim govorima Šešelj je, tvrdili su tužitelji, stvarao okolnosti za izazivanje nasilja i direktno upućivao na zločine u ratu, koji je iza sebe ostavio 20.000 mrtvih u Hrvatskoj i 100.000 u Bosni i Hercegovini. Na osnovu iskaza 72 svjedoka, tužitelji su dokazivali da je Šešelj odgovoran za osnivanje paravojne formacije Srpski četnički pokret, poznate pod nazivom "šešeljevci", koji su počinili zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u Vukovaru, Bijeljini, Zvorniku, Brčkom, Nevesinju, okolini Mostara i širem području Sarajeva. U svojoj završnoj riječi u ožujku 2012. zatražili su za optuženog kaznu od 28 godina zatvora.

Većina Pretresnog vijeća: Šešelj nije kriv

Internationaler Strafgerichtshof für das ehemalige Jugoslawien in Den Haag (picture-alliance/dpa/M. Beekman)

"Sramota za pravosuđe"

Posljednjeg dana ožujka 2016. Vojislavu Šešelju je izrečena oslobađajuća presuda i to u njegovom odsustvu, jer je pušten na privremenu slobodu pod obrazloženjem da je teško bolestan. Izričući oslobađajuću presudu, predsjedavajući prvostupanjskog vijeća je između ostalog istaknuo da Šešelj nije bio vođa vlastitih dobrovoljaca Srpske radikalne stranke, jer su oni bili pod zapovjedništvom JNA, pa nije ni odgovoran za ono što su počinili. U obrazloženju oslobađajuće presude stoji i da je Vijeće zaključilo da tužiteljstvo nije dokazalo da postoji uzročno-posljedična veza između Šešeljevih "govora mržnje" i počinjenih zločina. Dva člana sudijskog vijeća – predsjedavajući Antoneti i senegalski sudac Mandiaye Niang - nisu našli da je ijedan dokaz o njegovoj krivici utvrđen "izvan svake razumne sumnje". Treći član vijeća, talijanska sutkinja Flavia Lattanzi bila je drugačijeg mišljenja i oštro je iskazala svoje protivljenje presudi.

Tko je više zaslužan za oslobađajuću presudu: tužiteljstvo jer nije imalo uvjerljivih dokaza i svjedoka za osuđujuću presudu ili većina članova vijeća francuskog suca Antonettija, koja nije uvažila dokaze tužbe ili ih "izopačeno tumačila", kako je rekao glavni tužilac Serge Brammertz, koji je odmah po izricanju oslobađajuće presude najavio žalbu?

U usmenom obrazloženju žalbe u raspravi 13. prosinca prošle godine, zastupnici tužiteljstva su ocijenili da je oslobađajuća presuda Šešelju, koju su donijela dvojica sudaca Pretresnog vijeća, "nerazumna" i sasvim "neobrazložena". Takvu ocjenu imala je i talijanska sutkinja Lattanzi, koja se kao treća članica vijeća suprotstavila odluci većine. Ona je u intervjuu za Süddeutsche Zeitung izjavila da je oslobađajuća presuda Šešelju "toliko pogrešna da je nevažeća".

Šešelj: Uvjerit ću Hrvate i muslimane da su Srbi

Serbien Donald Trump-Anhänger in Belgrad (Getty Images/AFP/A. Stankovic)

Politička aktivnost

Pretposljednji čin suđenja Šešelju odigrao se, dakle u prosincu prošle godine na raspravi bez nazočnosti optuženog o žalbi bivšeg glavnog tužitelja Haškog tribunala i sadašnjeg Mehanizma za međunarodne sudove Sergea Brammertza. On je ocijenio da je presuda Pretresnog vijeća puna "grešaka velikih razmjera". Prema žalbi, osnovna težnja optuženog da "sve srpske teritorije" ujedini u jednu cjelovitu državu koja će se zvati "Velika Srbija", ostvarivana je zločinima.

Šešelj sam potvrđuje bit takve ocjene. U intervjuima koje je kao sadašnji zastupnik Skupštine Srbije dao uoči izricanja definitivne presude, ponavljao je: "Nikad se neću odreći ideje Velike Srbije." Na tu izjavu dodavao je da će on i njegovi istomišljenici na kraju uvjeriti Muslimane i Hrvate da su Srbi, i da su to oduvijek bili, ali su ih od vlastite nacije udaljile velike sile, "tradicionalni neprijatelji Srbije". Na pitanje novinara francuske agencije AFP potresa li ga pomisao da nikad neće posjetiti svoj rodni grad Sarajevo, odgovorio je: "Tko vam to kaže! Sarajevo će opet biti srpski grad."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Preporuka uredništva