Čovječanstvo sve brže iskorištava Zemljine resurse | Panorama | DW | 29.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Čovječanstvo sve brže iskorištava Zemljine resurse

Pandemija je imala jednu pozitivnu stranu: očuvanje prirode. Međutim, globalno gospodarstvo žuri kako bi nadoknadilo sve izgubljeno. Danas je dan kada je čovječanstvo potrošilo godišnje Zemljine resurse za 2021. godinu.

Usprkos privremenom odgađanju zbog pandemije koronavirusa, dan koji označava da je čovječanstvo potrošilo sve obnovljive biološke resurse za jednu godinu (Earth Overshoot Day) ponovo se pomaknuo unaprijed. Ove godine je to 29. srpanj.

"Ako nas nešto treba podsjetiti da smo usred klimatske i ekološke krize, to je onda Earth Overshoot Day", kaže Susan Aitken, čelnica Gradskog vijeća u Glasgowu, gdje će se svjetski čelnici okupiti na klimatskom samitu COP26 u novembru ove godine.

Budući da je veliki dio čovječanstva 2020. godine bio u lockdownu zbog korona virusa, prošlogodišnji Earth Overshoot Day pao je na 22. kolovoz, gotovo mjesec dana kasnije nego isti dan 2018. godine, koji je bio 25. srpnja. Ali ove godine, usprkos tomu što razina emisije CO2 od zračnog i cestovnog prometa još uvijek kaska za onim iz 2019. godine, globalno gospodarstvo žuri da kako bi nadoknadilo sve ono što je propustilo.

"Globalne emisije se već približavaju razini prije pandemije", kaže Stephanie Feldstein, direktorica Centra za biološku raznolikost (CBD), organizacije za zaštitu okoliša sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ona je za DW navela da su staklenički plinovi u 2020. godini opali samo za 6,4 posto. To je značajan postotak koji predstavlja dvostruku godišnju emisiju Japana, ali i dalje nedovoljan kako bi se stvari promijenile na bolje.

"Propustili smo prilike kada je financijska pomoć dana velikim zagađivačima klime, poput zrakoplovstva i mesne industrije, bez ikakvih zahtjeva za oporavak okoliša", tvrdi Feldstein."I dalje propuštamo prilike svaki dan kada vlade odbijaju prepoznati klimu i krize izumiranja kao hitne slučajeve - baš kao i pandemiju."

Što je to "Earth Overshoot Day" i čemu služi?

Grönland Eisberge

Ledenjaci na Grenlandu se smanjuju naočigled

Prvi "Earth Overshoot Day” je obilježen 2006. godine, s ciljem da se izračuna broj dana u godini koji odgovaraju neophodnim biokapacitetima - sposobnostima ekosustava da ponovo uspostavi svoje biološke resurse i apsorbira otpad - kako bi se uzeo u obzir ekološki otisak civilizacije.

"Global Footprint Network” (GFN), istraživačka organizacija koja je zajedno s organizacijom za zaštitu okoliša WWF, odgovorna za postojanje ovog dana, uspoređuje ovaj dan s bankovnim izvatkom koji prati prihod u odnosu na rashode.

Oni koriste na tisuće podataka UN-a o resursima, poput biološki produktivnih šuma, pašnjaka, ratarskih površina, ribolovnih, te gradskih područja. Taj se zbir zatim uspoređuje s potražnjom za tim prirodnim resursima, među kojima su biljna hrana, drvo, stoka, riba i sposobnost šuma da apsorbiraju emisiju ugljičnog dioksida.

Čovječanstvo danas koristi 74 posto više nego što globalni ekosustavi mogu regenerirati. Ako budemo nastavili ovim tempom, trebat će nam resursi gotovo dvije Zemlje, odnosno 1,7 postojećih resursa Zemlje. I ne čini se da će se stvari uskoro promijeniti.

Međunarodna energetska agencija predviđa da će emisije CO2 povezane s energijom – posebno emisije fosilnih goriva poput ugljena - ove godine porasti za 4,8 posto u odnosu na razinu iz 2020. godine.

Jačanje bioekonomije

Feldstein iz Centra za biološku raznolikost ipak uočava i neke razloge za optimizam. "Najznačajniji znakovi dolaze iz zajednica širom svijeta koji klimatsku krizu shvaćaju ozbiljno, preispituju potrošnju i rast, te integriraju zaštitu okoliša u svoje politike", tvrdi ona.

Među njima su zajednice koje žele iskoristiti bioekonomiju kojoj je cilj zamijeniti "ekonomiju koja se temelji na fosilnim gorivima ekonomijom zasnovanom na bio ili obnovljivim izvorima energije", uz istovremeno rješavanje društvenih izazova, navedeno je u izvještaju Instituta za okoliš (SEI) iz Stockholma iz prosinca 2019.

Rocio A. Diaz-Chavez, zamjenica direktora SEI Afrika u Nairobiju u Keniji i autorica izvještaja, u razgovoru za DW objašnjava da prelazak na bio-gospodarstvo može pomoći u očuvanju prirodnih resursa za buduće generacije.

Pored toga, objašnjava ona, oporavak od pandemije bi mogao biti prilika da se istraže alternative tradicionalnoj privredi koje bi "doprinijele otvaranju novih radnih mjesta i poboljšale život, [dok] proizvode alternative proizvodima od fosilnih goriva".

Naglasila je, međutim, da razvoj bio-gospodarstva  ovisi o postojanju potrebne infrastrukture za podršku i plasman takvih proizvoda, posebno u podsaharskoj Africi.

Kako produžiti rok u kojem iskorištavamo Zemljine resurse?

Klimakonferenz | Kanzlerin Merkel

Klimatska konferencija u travnju - Angela Merkel i Joe Biden (na ekranu)

Bio-gospodarstvo nije jedini način da se čovječanstvo vrati u ravnotežu sa Zemljom. Na svojoj internetskoj stranici pod hashtagom #MoveTheDate, "Global Footprint Network” (GFN) ističe i druge načine za približavanje tog datuma 31. prosincu.

Pošumljavanje područja veličine Indije pomaknulo bi, na primjer, datum za osam dana, navode iz GFN-a. Zatim, prilagodba zgrada i industrija uz pomoć postojeće tehnologije za uštedu energije, poput nadogradnje mehaničkih sistema, kontrola za uštedu vode i senzora koji precizno kontroliraju osvjetljenje, temperaturu i kvalitetu zraka, pomaknulo bi datum unatrag za čak 21 dan.

Hrana je također jedan važan segment - prema GFN-u, polovina biokapaciteta Zemlje koristi se samo kako bismo se hranili. Ali, previše te hrane gubi se zbog neefikasnosti tijekom proizvodnog procesa ili završava u otpadu; procjenjuje se da 30 do 40 posto hrane u SAD-u svake godine završi na deponijama.

Eliminacijom gubitka i rasipanja hrane, smanjenjem konzumacije mesa i odabirom hrane uzgajane uz održivije poljoprivredne prakse, koje se manje oslanjaju na fosilna goriva, na račun biokapaciteta Zemlje bi se mogao dodati još jedan mjesec.

Prema nedavno objavljenom nacrtu izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, prelazak na dijetu zasnovanu na biljnim proizvodima moglo bi pomoći u smanjenju emisija povezanih s hranom za čak 70 posto do 2050. godine.

"Vlade mogu ubrzati ovu promjenu podržavajući dijetalno usmjerenu prehranu i poljoprivredu i ukidajući subvencije za jeftino meso i mliječne proizvode", zaključuje Feldstein iz CBD-a.