Arhitektura u vrijeme klimatskih promjena: povratak sojenicama? | Priča dana | DW | 25.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

ekstremne elementarne nepogode

Arhitektura u vrijeme klimatskih promjena: povratak sojenicama?

Ekstremni vremenski fenomeni su sve češći. Čovjek mora naučiti kako živjeti s prirodom umjesto da ju pokušava ukrotiti. I arhitektura bi trebala odigrati važnu ulogu.

Stara narodna mudrost kaže: voda će sebi pronaći put. Što to konkretno znači, na dramatični način su doživjela područja na zapadu Njemačke u posljednjim katastrofalnim poplavama.

Gradovi i općine se drže planova koji u obzir uzimaju i blizinu voda i njihovo moguće kretanje. Ti planovi uključuju i poplavna područja. No njihova površina se posljednjih godina i desetljeća drastično smanjuje.

Dnevno se u Njemačkoj između 50 i 60 hektara poljoprivrednog ili prirodnog područja prenamjenjuje u područja na kojima je dozvoljena gradnja. To konkretno znači da se tlo na ovim područjima praktički zatvara za vode od padalina. Tomu treba pridodati i mjere promjena toka rijeka i potoka čime se povećava njihova brzina.Gotov sve mjera koje poduzima čovjek u ovom sektoru su financijske prirode.

Jednom u 10.000 godina

Najnovije poplave u Njemačkoj nam „nemilosrdno pokazuju slabe točke", kako kaže Holger Schüttrumpf profesor za hidrologiju na Tehničkom sveučilištu u Aachenu u razgovoru za DW.  U planinskom području Eifel, koje je najteže pogođeno poplavama su se ljudi tradicionalno nastanjivali uz rijeke kako bi koristili njezinu vodenu snagu za mlinove a kasnije i za papirnu i metaloprerađivačku industriju, kaže Schüttrumpf. No izgradnjom većih naselja je blokiran prirodni tok rijeka.

Velikih poplava je bilo uvijek, kao u Hamburgu 1962. ili na Labi 2002. „Ali ono što se dogodilo prošlog tjedna na zapadu Njemačke je nešto što se događa jednom u 10.000 godina", rekao je Schüttrumpf.

No diljem svijeta meteorolozi su jedinstveni u procjeni da će ovakvih katastrofa biti sve više.Unatoč tomu što su oborine bile višestruko najavljene, mnogi su ostali zatečeni.

Micanje naselja od rijeka

BdT Pfahlbaumuseum im Bodensee

Povratak korijenima? - muzej sojenica na Bodenskom jezeru

Profesor Schüttrumpf se zalaže za to da se rijekama i potocima ponovno oslobodi više prostora iako je to, kako je rekao, vrlo teško izvedivo u naseljenim područjima. Jer dati prirodi više prostora znači neminovno da se čovjek mora skloniti s prostora gdje već stoljećima postoje naselja.

Urbanist Mark Kammerbauer unatoč tome smatra da će prilikom obnove biti posebno važno primijeniti instrument preseljenja. „Kod obnove treba posebno obratiti pažnju na to koji dijelovi su ranjivi", kaže Kammerbauer u razgovoru za DW. Tu bi onima koji su spremni iseliti se iz osjetljivih područja trebalo pružiti poticaje. 

„Kad je u pitanju obnova mi ne smijemo graditi ad-hoc nego se koncentrirati na kvalitetu", kaže ovaj arhitekt i urbanist. No ne radi se o tome da se grade utvrde protiv vode. „Izgraditi zgradu tako da je nemoguće da u nju prodre voda je gotovo nemoguće. Zato treba koncipirati zgradu tako da kada voda u nju i uđe, načini najmanju moguću štetu i da prilikom čišćenja što manje prepreka stoji na putu", kaže Kammerbauer.

Isto tako bi se pri obnovi trebalo voditi računa o tome da se ne izdaju dozvole za ugradnju spremnika za loživo ulje kako bi se spriječila kontaminacija u slučaju novih poplava. 

USA Whitney Museum of American Art Gebäude

Nova zgrada Whitney Museuma na obali rijeke Hudson u New Yorku - prizemlje zaštićeno od prodora vode

Povijesni arhitektonski uzori

Prizemlja bi trebala biti od betona ili drveta kao nekad na sojenicama. Kammerbauer podsjeća i na nedavnu prošlost kada se u područjima koja često pogađaju poplave gradilo pragmatično.

„Prije industrijske revolucije su prizemne prostorije bile korištene kao pomoćne prostorije i za skladištenje. Tako da u slučaju poplave nije nastajala prevelika šteta i i ljudi su bili zaštićeni na gornjim katovima", kaže stručnjak za arhitekturi u urbanizam.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android