SAD povlače 5.000 vojnika iz Njemačke

Američki ministar odbrane Pete Hegseth naredio je povlačenje oko 5.000 američkih vojnika iz Njemačke. Očekuje se da će povlačenje biti završeno u narednih šest do dvanaest mjeseci, saopštio je glasnogovornik Pentagona.

Ova odluka, kako je još saopšteno, dolazi nakon temeljite revizije prisustva američkih trupa u Evropi. U njoj su, pojašnjeno je, uzieti u obzir zahtjevi u području razmještaja, kao i lokalni uslovi.

Donald Trump je pak nedavno najavio da razmatra odgovarajući korak u tom smjeru. Prije toga je uputio oštre kritike na račun njemačkog kancelara Friedricha Merza zbog njegovih kritičkih komentara o američkoj ofanzivi protiv Irana.

Trenutno je u Njemačkoj stacionirano oko 39.000 američkih vojnika

Već decenijama u Evropi postoje desetine velikih američkih vojnih baza. One su od ogromnog značaja u globalnim operacijama SAD-a - na primjer, na Bliskom istoku: u njima su stacionirane trupe, oružje, brodovi i avioni. Iz tih baza se upravlja dronovima i u njima se zbrinjavaju ranjeni vojnici. U Njemačkoj je smještena i Američka komanda za Evropu (EUCOM) u Stuttgartu i vazdušna baza Ramstein u Rheinland-Pfalzu, koja služi kao čvorište američkih vazdušnih snaga.

Prema podacima američke vojske od sredine aprila, u Evropi je trenutno stacionirano oko 86.000 vojnika - od kojih je otprilike 39.000 u Njemačkoj. Ovaj broj se redovno mijenja, dijelom zbog rotacija i vojnih vježbi.

Trump je i ranije prijetio povlačenjem američkih trupa

Krajem prošle godine, američki Kongres je usvojio sigurnosni mehanizam: Ukupan broj trupa trajno stacioniranih vojnika pod jurisdikcijom Evropske komande ne smije pasti ispod 76.000 duže od 45 dana. Nakon toga, morale bi uslijediti određene procedure kako bi se pokrenulo smanjenje.

Trump je još tokom svog prvog mandata (2017.- 2021.) prijetio smanjenjem kontingenta trupa u Njemačkoj. U to vrijeme, nekoliko mjeseci prije odlaska iz Bijele kuće, najavio je svoju namjeru da povuče 12.000 od otprilike 35.000 američkih vojnika koji su tada bili stacionirani u Njemačkoj. Nekoliko hiljada njih trebalo je biti premješteno unutar Evrope, dok su se drugi trebali vratiti u SAD.

Trump je u to vrijeme opisao plan kao kaznenu mjeru za ono što je smatrao nedovoljnim njemačkim izdvajanjima za vojsku. Njegov nasljednik, Joe Biden, zaustavio je te planove nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti.

Tokom svog drugog mandata, Trump je u početku Njemačkoj ulivao nadu da će broj američkih vojnika stacioniranih tamo ostati na dosadašnjem nivou. Tokom posjete Merza Washingtonu prošlog ljeta, on je na pitanje novinarke odgovorio da ako Njemačka želi američke vojnike tamo, on je spreman to dozvoliti. "Da, učinit ćemo to. To nije problem", izjavio je tada Trump.

Tek u martu, prema riječima njemačkog kancelara, Trump ga je uvjerio tokom još jedne posjete Washingtonu da SAD namjeravaju zadržati prisustvo svojih vojnika u Njemačkoj. "To su dobre vijesti, ali nisam očekivao da će biti drugačije", rekao je predsjednik CDU-a nakon sastanka s Trumpom.

Pogoršan odnos između Trumpa i Merza

Kancelar i američki predsjednik su mjesecima održavali prilično dobar odnos - ali u vezi s ratom u Iranu, Merz je nedavno javno zauzeo kritički ton. Tokom diskusije sa studentima u regiji Sauerland početkom ove sedmice, rekao je da SAD ne mogu brzo okončati rat, "jer su Iranci očigledno jači nego što se mislilo, a Amerikanci očigledno nemaju dovoljno uvjerljivu strategiju u pregovorima."

Trump je nakon toga lično napao Merza: "On nema pojma o čemu priča!", napisao je u utorak na svom profilu na mreži Truth Social. Nije ni čudo, kako je još napisao, što "Njemačkoj ide tako loše, kako ekonomski tako i u drugim aspektima!" Optužio je Merza da je saglasan sa iranskim posjedovanjem nuklearnog oružja.

Kancelar je u srijedu negirao da je njegov odnos s Trumpom dostigao novi minimum: "Lični odnos između američkog predsjednika i mene je - barem iz moje perspektive - nepromijenjen i dobar", rekao je. "Još uvijek vodimo dobre razgovore jedan s drugim."