1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Stručnjaci tvrde: Gradnja novih nuklearki je "ekonomski idiotizam"

Neki europski političari još uvijek zagovaraju atomsku energiju. Stručnjaci joj pak ne predskazuju svijetlu budućnosti. Oni tvrde da je riječ o preskupoj opciji za koju postoje puno jeftinije alternative.

Trenutno medijsku pozornost privlači jedan strateški dokument Europske komisije o atomskoj energiji koji je izašao na svjetlo dana, a iz kojega proizlazi da Komisija namjerava poticati istraživanje o gradnji novih reaktora. Konkretno se radi o razvoju takozvanih minireaktora koji bi, uz odgovarajuće poticaje, 2030. mogli krenuti u pogon.

Mnogi stručnjaci tu ideju smatraju apsurdnom. Planove Europske komisije stručnjakinja Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) Claudia Kemfert smatra "ekonomskim idiotizmom" i argumentira: "Ekonomske činjenice govore jasno protiv toga."

Atomska energija više nije konkurentna

Za većinu energetskih stručnjaka već odavno nema dvojbe oko toga ima li atomska energija budućnost ili ne. "Danas se više ne mogu graditi nove nuklearke, to se jednostavno ne isplati. Na liberaliziranim tržištima to više nije zamislivo", rekao je još prije tri godine u intervjuu za DW Mycle Schneider, izdavač Izvještaja o svjetskoj atomskoj industriji: "Atomska energija je zamisliva opcija još samo tamo gdje ne samo da postoji politička potpora, nego i spremnost ulaganja državnog novca ili izdavanja jamstava."

Štetu nastalu nesrećom poput one černobilske osiguranja ni izbliza ne bi mogla pokriti

Štetu nastalu nesrećom poput one černobilske osiguranja ni izbliza ne bi mogla pokriti

Za loše perspektive atomske energije kriva je prije svega njezina nedovoljna konkurentnost. Dok su nuklearke proteklih godina konstantno poskupljivale, energija iz obnovljivih izvora je postajala sve jeftinija.

U jednoj studiji je berlinski institut za gospodarski konzalting Prognos usporedio troškove proizvodnje energije u novim elektranama u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Iz nje proizlazi da je struja iz vjetroelektrana na kopnu dvostruko jeftinija nego iz nuklearki. I struja dobivena iz solarnih pogona - i to čak i u Engleskoj i Njemačkoj, zemljama u kojima nema baš puno sunca - jeftinija je od one iz atomskih elektrana. "Atomska energija je sve skuplja, više nije konkurentna i zato se doista može reći da je eri nuklearki, kada se radi o izgradnji novih objekata i održavanju starih, odzvonilo", kaže Frank Peter iz Prognosa u razgovoru za DW.

Troškovi osiguranja dodatno poskupljuju atomsku energiju

Struja dobivena iz novih nuklearki je već danas skuplja nego iz obnovljivih izvora. A ta računica izgleda još gore po atomsku energiju kada se uzmu u obzir dodatni troškovi. Trenutno je najveća subvencija koju atomska energija uživa oslobađanje od osiguranja od rizika. Trenutno nigdje u svijetu, naime, ne postoji niti jedan vlasnik nuklearki koji je dovoljno osiguran.

U članicama Europske unije propisana je svota pokrića između 0,1 i 2,5 milijarde eura. No, kada bi došlo do neke veće nesreće poput Černobila i Fukušime, žrtve bi ostale praznih rukava. Ili bi im odštete morale platiti države iz proračunskih sredstava, dakle, porezni platiše.

Prema računicama tvrtke Versicherungsforen Leipzig troškovi jedne velike nuklearne nesreće u Europi bi iznosili između 150 i 6.363 milijarde eura! Kada bi se koncerni koji upravljaju nuklearkama osigurali od ovakve nesreće, to bi znatno povećalo cijenu atomske energije. Adam Pawloff iz Greenpeaceovog ureda u Beču stoga predlaže osnivanje jednog javnog fonda u koji bi sve tvrtke koje upravljaju nuklearklama uplaćivale doprinose. To bi, međutim, cijenu 1 kW/h struje iz atomskih elektrana poskupljelo za 14 do 67 centi.

Manjak rezervi

Često se potcjenjuju, a i prešućuju dugoročni troškovi proizvodnje struje u nuklearnim elektranama. Prema navodima Europske komisije, koncerni koji upravljaju nuklearkama u EU-u su za demontažu starih pogona i uklanjanje radioaktivnog otpada na stranu stavili 150 milijardi eura dok se računa da će im do 2050. za to biti potrebno 268 milijardi. U jednoj aktualnoj studiji zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu se čak govori o troškovima u visini od 485 milijardi eura.

Kalkar u Njemačkoj. Nekada nuklearka, danas hotel - ali i to košta

Kalkar u Njemačkoj. Nekada nuklearka, danas hotel - ali i to košta

Francuska u problemima

Poskupljenje atomske energije muči prije svega Francusku. Niti jedna druga zemlja ne oslanja se toliko na atomsku energiju: Francuska njome pokriva tri četvrtine svojih potreba. Bez državnih potpora bi koncernu za gradnju nuklearki AREVA prijetio bankrot, državni energetski koncern EDF grca u dugovima, a perspektive atomske energije općenito su sve samo ne blistave.

AREVA već osam godina nije prodala niti jednu jedinu atomsku elektranu, a dva reaktora koja su upravo u gradnji guraju koncern u propast. Ta dva reaktora koja su se počela graditi u 2005. i 2007. u Finskoj i Francuskoj trebala su već odavno proizvoditi struju, no zbog raznih nezgoda i peripetija neće biti gotovi prije kraja 2018.

Reaktor Olkiluoto u Finskoj - vječna bauštela

Reaktor Olkiluoto u Finskoj - vječna "bauštela"

Novi zakon o energiji francuske vlade jasno pokazuje da je u međuvremenu i ona shvatila kako budućnost leži u obnovljivim izvorima energije. Zakon, naime, predviđa da se udio atomske energije u nacionalnoj potrošnji do 2025. smanji sa 75 na 70 posto. Pet posto koji će nedostajati trebali bi biti dobiveni iz vjetra, sunca i vode.

Preporuka uredništva