1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Opasne pukotine na nuklearnim reaktorima

Japan se i danas, nakon četiri godine, još uvijek bori s posljedicama katastrofe u Fukušimi. A kakva je situacija u Europi? Pukotine na belgijskim atomskim reaktorima zabrinule su stručnjake.

U reaktorskim tlačnim komorama belgijskih nuklearnih elektrana Doel 3 i Tihange 2 stručnjaci za koroziju otkrili su više tisuća pukotina. Moguće je da su one nastale usljed dosad nepoznatog fenomena zamora materijala. Ali, s obzirom da se u tim komorama odvija lančana reakcija, pukotine predstavljaju rizik za sigurnost. Komore se nalaze pod visokim tlakom i nestabilnost koju izazivaju pukotine mogla bi dovesti do oslobađanja radijacije s katastrofalnim posljedicama.

Potrebno ispitati sve reaktore u svijetu

Posljedice pukotina u belgijskim atomskim reaktorima mogle bi biti „problem za čitavu nuklearnu industriju“, rekao je Jan Bens, generalni direktor belgijskog Zavoda za kontrolu nuklearnih elektrana FANC. Otkriće zamora materijala je pitanje od svjetske važnosti. „Bio bih zaista iznenađen kada bi se pokazalo da se to nije pojavilo nigdje drugdje“, kaže stručnjak za koroziju metala Walter Bogaerts sa Sveučilišta u Luevenu. On smatra da je problem korozije u čitavom svijetu podcijenjen.

Digby D. MacDonald

Digby D. MacDonald

Digby MacDonald zajedno s Bogaertsom analizira pukotine i savjetuje vlasnicima atomskih elektrana i državnim nadzornim organima da ponovo provjere stanje u nuklearkama širom svijeta. „Svi vlasnici nuklearki bi se na to morali obvezati“, kaže MacDonald: „Rezultati ispitivanja bi mogli biti bezazleni – ili pak tako zabrinjavajući da bi reaktori mogli biti i zatvoreni.“

Zamor materijala veći nego što se mislilo

Poznato je da u reaktorskim tlačnim komorama pod utjecajem tlaka, temperature i radijacije dolazi do zamora materijala. U belgijskom Centru za nuklearna istraživanja u Molu je ustanovljeno „da materijal usljed radioaktivnog zračenja slabi u puno većoj mjeri nego što se dosad pretpostavljalo“, kaže Heinz Smital, nuklearni fizičar i stručnjak za atomsku energiju organizacije Greenpeace.

Heinz Smital

Heinz Smital

Prema spoznajama stručnjaka, u stijenke komore u kojoj se nalazi reaktor mogao bi prodrijeti vodik. Tako bi se povećao unutarnji tlak u čeliku, a to bi moglo stvoriti mjehuriće i pukotine veličine od nekoliko milimetara „pa do sedam centimetara“, kako kaže Smital. U belgijskom reaktoru Doel 3 stručnjaci su ultrazvukom otkrili ukupno 13.047 pukotina i 3.149 pukotina u reaktoru Tihange 2. Reaktori su trenutno izvan pogona i ne zna se hoće li ikada ponovo proraditi.

Opasnost za atomsku industriju

Zamor materijala u tim reaktorima imat će i političke posljedice. Sad će se morati provjeriti i drugi reaktori širom svijeta i moglo bi doći do vala zatvaranja nuklearnih elektrana. Greenpeace je do točnih rezultata ispitivanja došao preko suda. „Trenutno se o svemu još pregovara; no, nazire se već da je u pitanju vrlo osjetljiva tema i da bi ova priča mogla imati velike posljedice po čitavu atomsku industriju.“ Greenpeace traži da se ispitaju svi reaktori na svijetu.

Njemačko ministarstvo za zaštitu okoliša je priopćilo da će hitno stupiti u kontakt s belgijskim nadzornim organima i ispitati u kojoj mjeri spoznaje iz Belgije mogu biti korisne i u Njemačkoj.

Organizacija Greenpeace smatra da rezultati ispitivanja iz Belgije govore i o sve većoj opasnosti koju predstavljaju stare nuklearne elektrane. Prosječna starost tih elektrana u svijetu iznosi 29 godina. „One više nisu na aktualnoj tehničkoj razini što može biti opasno čak i u slučaju modernizacije“, kaže Heinz Smital: „Sada nam je potreban scenarij za stavljanje reaktorâ izvan pogona. Svaka zemlja bi trebala imati takav plan.“

Preporuka uredništva