Povratak nakon dolaska | Politika | DW | 28.10.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Povratak nakon dolaska

Zapravo se dolazi da bi se ostalo - ali stotine hiljada izbjeglica sa Balkana, dolaze da bi se vratile. Ali da bi dobili nešto para, moraju sami napustiti zemlju, prije službenog izgona.

Birokratske provedbe odluka pretvorenih u zakon ponekad su prilično neefikasne. Ako se jednom azilantu odbije molba za azil, Služba za strance šalje pismo u kojem obavještava kojeg dana će poslati službenika koji će doći po njega i smjestiti ga u avion i vratiti tamo odakle je došao. Upadljivo često se dešavalo da u tom terminu policija dođe i ne zatekne nikoga na navedenoj adresi. Iskustva te vrste bila su gotovo pravilo. Sada je to promijenjeno. Nema više saopštenja o tome kada će doći policija po izbjeglice koje se moraju vratiti svojim kućama. No, od tada mnogi sami napuštaju zemlju. Zato postoje dobri razlozi.

Zabrana ulaska u Njemačku?

Romi: Marginalizovani, ali ne i progonjeni80 do 90 posto migranata, kojima su odbijene molbe za azil, u međuvremenu se dobrovoljno vraćaju u zemlje porijekla.# To je potvrdila portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne Vestfalije za DW. Prije svega izbjeglice sa Zapadnog Balkana odvaguju u međuvremenu prednosti i mane njihove bezizgledne potrage za azilom u Njemačkoj. Ukoliko riskiraju izgon, dobiće oznaku u pasošu koja im zabranjuje ponovan dolazak u Njemačku.

Symbolbild Flüchtlinge Polizei Kontrolle Abschiebung

Oni, koji se dobrovoljno vraćaju, neće dobiti zabranu ponovnog dolaska u Njemačku

Ukoliko Albanci, Kosovari ili Bosanci dobrovoljno napuste Njemačku, onda neće dobiti zabranu ponovnog dolaska u Njemačku. Upravo je to, kako pojašnjava Gerd Lienig iz Savjetovališta za povratnike u Stutgartu, najvažniji razlog što oni napuštaju zemlju. Samo je 250 takvih "povratnika" zabilježeno u Stutgartu s tendencijom rasta. Jer onaj ko dolazi sa Zapadnog Balkana nema nikakve šanse za azill.

Programi razvoja kao stimulans povratku

Prema podacima kojima raspolaže njemačka vlada 200.000 su dužni da napuste Njemačku. Izgoni su međutim skupi. To potvrđuje jedan primjer evropske Agencije za zaštitu granica Frontex. Čarter let od Hamburga do Prištine je u julu koštao skoro 100.000 eura i to za samo 97 povratnika. Povratnike je pratilo 89 službenika. S obzirom na takav logistički, finanansijski i kadrovski poduhvat, njemačke savezne zemlje ali i vlasti na saveznom nivou su odlučile da ulože napore i pokrenu dobrovoljni povratak.

Tako je Međunarodna organizacija za migracije IOM ponudila odgovarajući projekat. Ona konkretno nudi Program za unapređenje povratka REAG/GARP, koji je finansiran sa njemačkog saveznog i pokrajinskog nivoa kao i od strane EU. U pomoć je uključena finansijska pomoć za kupovine avionskih, voznih i autobuskih karata kao i mala pomoć za život nakon povratka.

Deutschland Flüchtlinge Essensausgabe

Dodjela hrane u jednom Izbjegličkom centru u Bavarskoj

Jedna familija tako može dobiti maksimalno 900 eura takve pomoći, čija se visina određuje prema zemlji iz koje izbjeglice dolaze i u koju se odmah vraćaju. Izbjeglica iz zemalja Zapadnog Balkana, sa kojima postoji bezvizni režim, na tu finansijsku pomoć nemaju prava. Od januara do septembra je 22.400 izbjeglica koristilo pomoć iz tog programa. Savezne zemlje su izvjestile da je broj dobrovoljnih povrataka četiri puta veći od prisilnog povratka odnosno izgona.

Socijalna pomoć do kraja mjeseca

Odluku o dobrovoljnom povratku izbjeglice koje nemaju šansu da dobiju azil donose prije nego stigne službena odbijenica, kaže Michael Loritz, referent za pitanja izbjeglica u okrugu Ortenau, na jugozapadu Njemačke. "Jer, onaj ko se njemu javi nakon što je primio odbijenicu za azil, prokockao je šansu za finansijsku pomoć za povratak u svoju domovinu", kaže on za DW. Okrug Ortenau sa 412.000 stanovnika bilježi sedmično po 250 novih izbjeglica uz već pristiglih 2.500. Kako bi im olakšali povratak u kući, vodeći ljudi u okrugu su se dosjetili da do kraja mjeseca plate socijalnu pomoć svakome ko odluči da dobrovoljno ode. A sve ono što izbjeglice u međuvremenu posjeduju, besplatno im se prevozi u domovinu.

"Uz sve navedeno, opcija da bi se jednoga dana ponovo mogli vratiti u Njemačku, daje im posljednji adut da dobrovoljno napuste zemlju. Ako dozvole da dođe do izgona, onda pravo na tu opciju više nemaju", kaže Loritz. Ti ljudi su jako dobro informisani i upućeni u diskusiju oko zbrinjavanja izbjeglica, s posebno u detalje o tome, koliko im to novca donosi.

Preporuka redakcije