1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU u kriznom modusu

Po prvi put u istoriji Evropske komisije jedan njen predsjednik pozvao je u Brisel na vanredni samit posvećen izbjegličkoj "Balkanskoj ruti". EU čini sve da ovlada situacijom.

U sjedištu Evropske komisije Berlaymont radi se punom parom. Saradnici iz svih odjela su mobilizirani u pripremi konferencije u nedjelju. "Juncker je apsolutno odlučan da nešto pokrene", informacije su koje dolaze iz njegovog okruženja.

U prvom planu je operativni dio problema, naime da se preko Programa EU za zaštitu od katastrofa obezbijede zimski šatori, deke i sve ostale potrepštine za izbjeglice koje su zaglavile u zemljama Balkana. Evropska komisija ne smatra da se EU nalazi pred totalnom krizom. Ali svi su razumjeli da je izbjeglička problematika tema na kojoj će se Evropa mjeriti.

Prisutan je strah da bi na Balkanu uskoro moglo biti mrtvih izbjeglica.

Njihova tamošnja situacija se ne može porediti sa grčkim otokom Lezbosom u julu, koji nije isto što i blatnjava polja Srbije krajem oktobra, gdje niske temperature noću i neprestana kiša mogu biti opasne po život izbjeglica.

Test za Junckera

Za predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea Junckera to je najveća proba i najveće iskušenje koje ima od kako je na ovoj funkciji. Hoće li mu uspjeti da šefove država i vlada tako stavi pod pritisak da budu prisiljeni da sa riječi pređu na djela? Na samitu protekle sedmice se činilo da je raspoloženje bolje - državnici su ako ništa prestali da viču jedni na druge - ali nakon toga je svako nastavio da radi šta hoće, posebno neki čelnici iz istočne Evrope.

Jean-Claude Juncker

Jean-Claude Juncker ozbiljno radi da na samitu u Briselu ostvari preokret

Oni moraju iznijeti sve što im je na duši i sarađivati – to je možda najvažniji Junckerov zahtjev upućen učesnicima nedjeljne konferencije. Granice se ne mogu proizvoljno zatvarati i otvarati. Ko će mu u svemu tome najviše pomoći? Naravno, Angela Merkel. Nakon što proteklih mjeseci više nisu nego što jesu njegovali odnose, sada se kancelarkin autoritet pokazuje korisnim za predsjednika Evropske komisije. Protekle sedmice Juncker je izrazito hvalio Angelu Merkel i njen učinak. U pregovorima sa Turskom Komisija je zaista vrlo brzo reagovala i pod velikim pritiskom razradila prijedloge tako ad su pregovori odmah mogli početi.

Kancelarkina inicijativa zapravo ima puno inicijatora odnosno "očeva i majki". Ona se pripisuje Angeli Merkel podjednako kao i austrijskom kancelaru Faymannu ili vladi u Sloveniji, koja je u Briselu zavapila za pomoć. Pozvane su sve zemlje koje pripadaju ili graniče sa državama tzv. "Balkanske rute" od Grčke preko Bugarske, Rumunije, Mađarske, Hrvatske do Slovenije plus zemlje koje nisu članice EU Srbija i Makedonija. "Niko nije isključen. Ko želi da došđe i doprinese rješenju je pozvan", rečeno je u EK.

Demantovano je da je predsjedavajući Evropskog vijeća Donald Tusk, zbog nezadovoljstva stalnim samitima o izbjegličkoj krizi, odbio da sazove samit. Za njega je bilo komplikovano da organizira skup samo za dio članica EU. Evropska komisija to može da uradi jer se radi o konkretnim mjerama a ne o načelnim političkim odlukama.

Frustracija i ljutnja

Na susretu Evropske narodne partije u Madridu komesar za izbjeglice EU Dimitris Avramopoulos je konačno iskalio svoj gnjev. "Angažovati vojsku protiv izbjeglica je potpuno pogrešan signal", ljutio se on zbog nedavnih postupaka Slovenije. U međuvremenu je otputovao u Sloveniju kako bi vidio kako izgleda situacija na licu mjesta. Komisija je utrostručila personal, budžet je potrošen, sada su potrebni obećani eksperti iz zemalja članica da dođu na granice i pokušaju da ovladaju situacijom.

Ponašanje nekih istočnoevropskih zemalja izazvalo je frustraciju i bijes. Razočaranje principijelnim odbijanjem prihvata azilanata je ogromno, moglo se čuti iz krugova učesnika konferencije. Neki jednostavnio nisu željeli razgovarati jedni s drugima. Ali ako ih se sada nastavi napadati, situacija će se još više pogoršati. Najprije se mora vidjeti da li neke od zemalja, koje ne mogu da izađu na kraj sa izbjegličkom krizom, žele dopustiti da im se pomogne. Preovladava osjećaj da oni moraju organizovati pomoć kako bi izbjeglice, pod koliko-toliko humanim uvjetima prošle kroz Balkan.

Brüssel Europäische Kommission Außenansicht

Sjedište Evropske komisije Berlaymont

Mnogi su na kraju nerava. Razlog tome je, po mišljenju Jana Techaua iz briselskog političkog Instituta Carnegie Europe, što su Evropljani doživjeli perfektnu oluju."Kriza eura, kriza u Ukrajini, koja se širi na Siriju i sada izbjeglička kriza se odnose na tri oblasti, u kojima je EU najslabija i najnejedinstvenija. Posebno kada se radi o nacionalnom identitetu i suverenitetu Evropska unija dolazi na ivice svojih mogućnosti“.

Belgien EU Gipfel in Brüssels

Kancelarka Angela Merkel na prethodnom samitu o izbjeglicama sa britanskim premijerom i francuskim predsjednikom

Tri velike krize istovremeno. To do sada nije zapamćeno. "Dosada oprobano sredstvo za rješavanje problema, kupovina kompromisa novcem, više ne funkcionira", kaže Techau. Mora se raditi i pod velikim vremenskim pritiskom, što briselsku birokratski aparat stavlja pod veliki pritisak. "Zapravo je čudo da bilo šta funkcionira", kaže ovaj politolog.

Još nema razloga za paniku

"To košta itekako mnogo snage ali EU je u stanju da prevlada ovu situaciju", smatra Techau. No, privremeno će sve ostati u kriznom modusu, jer za masu ljudi, koji su u bijegu, se mora naći mjesta. I uz svo razumijevanje za još uvijek siromašne zemlje istočne i jugoistočne Evrope, kojima nedostaje tradicija prihvata i integracije migranata, mora se reći da se ne mogu ponašati tvrdoglavo i prkosno.

EU im mora konkretno pomoći i to novcem. Potom EU mora razraditi zajedničku azilantsku politiku, sa ujednačenim standardima i pravilima. Tek tada će kriza rezultirati političkim djelovanjem. No usaglašavanje stavova biće "izrazito teško". Techau smatra da implozija odnosno unutrašnje urušavanje ipak ne prijeti EU. "EU je za sve previše važna, a većina zemalja je shvatila da se ne može dalje politikom "jedna protiv druge". "Na kraju će EU biti u stanju da djeluje a zemlje članice će uvidjeti da moraju sarađivati jedna sa drugom." I to je upravo ono što predsjednik Evropske komisije Juncker želi postići na briselskom samitu u nedjelju.