1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Od Balkana do Njemačke: Činjenice umjesto mitova

Romi: Marginalizovani, ali ne i progonjeni

Trećina potražilaca azila iz zemalja Zapadnog Balkana pripada romskoj manjini. Mada su Romi često u nepovoljnom položaju u svojoj domovini, to ne znači da imaju pravo na azil.

U Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj, Rumuniji i na Kosovu Romi žive vijekovima. Ipak, oni su tamo marginalizovani i diskriminisani. Nazivaju ih "Ciganima" i u prošlosti su često bili progonjeni. Danas ih u najboljem slučaju - tolerišu. Rijetko kad su prihvaćeni kao ravnopravni građani. "To je manjina koja je društveno marginalizovana u svim zemljama i isključena iz društvenih, političkih i ekonomskih oblika organizovanja", kaže Željko Jovanović, direktor Kancelarije Romska inicijativa Fonda za otvoreno društvo u Budimpešti. Rezultat: Gdje god da žive, Romi pripadaju najsiromašnijem sloju društva. "Prema podacima UN, 40 odsto Roma živi na ivici siromaštva", kaže Jovanović.

Zato mnogi traže sreću i izlaz iz beznađa u Zapadnoj Evropi, često u Njemačkoj. Putovanje na Zapad je postalo lakše: Romi iz Bugarske i Rumunije, kao građani EU, mogu da putuju bez ograničenja. Za ljude iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije, vize su ukinute. Samo građanima Kosova je i dalje potrebna viza za Njemačku. Kada stignu na Zapad, on podnose zahtjev za azil ili kao građani EU podnose zahtjev za državnu socijalnu pomoć.

Nema šanse da azil

Oko trećine svih balkanskih izbjeglica u Njemačkoj pripada romskoj manjini: Prema podacima savezne vlade, u prvom kvartalu ove godine, 91 odsto potražilaca azila iz Srbije su Romi, iz Makedonije 72 odsto, iz BiH 60 odsto iz Crne Gore 42 odsto. Nasuprot tome, samo oko devet odsto potražilaca azila iz Albanije i Kosova su pripadnici te manjine. Generalno u prva tri mjeseca ove godine je 42.000 izbjeglica bilo iz zemalja Zapadnog Balkana.

U Njemačkoj se zna da su Romi često posebno diskriminisani i ugroženi u svojim zemljama porijekla. Ipak, oni praktično nemaju nikakve šanse za azil. Poslije Srbije, Makedonije,Bosne i Hercegovine su Albanija, Kosovo i Crna Gora proglašene sigurnim zemljama porijekla. Polazi se od toga da u tim zemljama nema sistematskog progona ili opasnosti po ljude - pa ni po Rome. Dakle, građani tih zemalja u principu nemaju pravo na azil u Nemačkoj. To se ogleda i u statistikama: u avgustu je 0,4 odsto izbjeglica iz Makedonije dobilo pravo na azil, iz Srbije 0,1 odsto.

Marginalizovani i u Njemačkoj

U pravno drugačijoj situaciji u Njemačkoj su Romi, koji dolaze iz zemalja EU Bugarske i Rumunije. Prva tri mjeseca oni nemaju pravo na socijalnu pomoć: cilj ove mjere je da se spriječi takozvani socijalni turizam u Evropskoj uniji. Poslije tri mjeseca se provjerava ko ima pravo na socijalnu pomoć. To naročito važi za građane EU koji su našli posao u Njemačkoj ili pokrenuli privatni biznis. Za one koji u Njemačku dolaze bez posla, situacija je teža. Iako dobijaju dječiji dodatak, stranci koji su u Njemačkoj u potrazi za poslom, nemaju pravo na socijalnu pomoć. Ovaj princip je potvrdio i Evropski sud pravde u svojoj presudi.

Pošto su građani EU, Romi iz Bugarske i Rumunije mogu slobodno da se nasele u Njemačkoj. Ali čak i ovdje su često u nepovoljnom položaju. U "Izvještaju o statusu Roma" okružne kancelarije Berlin Nojkeln navodi se da trećina ispitanih osoba dobija socijalnu pomoć. Njihova djeca čine najveću grupu učenika-migranata bez znanja njemačkog jezika. Mnogi mladi Romi nemaju ni osnovno obrazovanje niti naviku učenja. Neke porodice nemaju zdravstveno osiguranje, pa moraju i za manje bolesti kao što su prehlada, u hitnu pomoć. Njihovi životni uslovi su loši. Privatni stanodavci gotovo nikada nisu spremni da prihvate Rome. Statistika tržišta rada u Njemačkoj ne ukazuje na etničku pripadnost, ali izvještaji saveznog Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je stopa nezaposlenosti među Romima iz Rumunije i Bugarske naročito visoka. Takva marginalizacija nudi "plodno tlo za sitni kriminal i prostituciju iz nužde", upozorava „Izvještaj o statusu Roma“.