Makedonija: Lokalni izbori kao referendum o budućnosti

Nepunih 10 mjeseci nakon parlamentarnih izbora, građani Makedonije u nedjelju opet izlaze na glasačka mjesta - ovog puta biraju gradonačelnike i odbornike u 80 opština u zemlji i u glavnom gradu Skopju.*

Vodeće političke stranke i ovog puta su građanima nametnule narativ „istorijskih“ i „ključnih“ izbora, pa se umjesto lokalnih problema diskutiralo o „nacionalnim“ pitanjima i budućnosti države: spor oko imena sa Grčkom, EU i NATO integracijama, prava albanske zajednice.
Vladajući Socijaldemokratski savez (SDSM) kampanju vodi na talasu promjena započetim još na parlamentarnim izborima. Njihova parola je „Život za sve". Premijer Zoran Zaev i vodeći funkcioneri njegove stranke u kampanji pozivaju na „konačan poraz gruevizma“- aludirajući na lidera desničarske VMRO-DPMNE, Nikole Gruevskog koji je 10 godina bio na čelu vlade. Gruevski i njegova stranka pobjeđuju na svim izborima u Makedoniji još od 2006. godine, a kadrovi VMRO-DPMNE-a su u protekle četiri godine rukovodili sa 56 od ukupno 81 opštine u zemlji. SDSM je imao samo četiri. VMRO-DPMNE im parira kampanjom kojom poziva građane da stave „kraj na pomračenje koje je prouzrokovao SDSM“ i najavljuje „novu eru“.

Ključ za novu vladu

Dramatične poruke i jednih i drugih, ipak, nisu slučajne. Socijaldemokratima je ovo prva prava provjera rejtinga pošto su u maju ove godine, poslije šest dugih mjeseci natezanja i previranja nakon završetka parlamentarnih izbora, konačno uspjeli da formiraju vladu zajedno sa još dvije stranke makedonskih Albanaca.
„Za SDSM, medeni mjesec bezuslovne tolerancije elektorata završava se promjenama na lokalnom nivou, i oni će poslije toga morati da se suoče sa smanjenom tolerancijom i povećanim očekivanjima elektorata“, kaže za DW politički analitičar iz Skopja, Petar Arsovski. Ishod lokalnih izbora mogao bi odrediti pravac po kojem će se kretati vlada premijera Zaeva. Ukoliko njegova stranka pobjedi, to će Zaevu otvoriti put da se u narednim mjesecima fokusira na duboke bezbjednosne i pravosudne reforme koje traži Evropska Unija, i ne manje važno, da posveti više energije na rješavanje spora oko imena sa Grčkom koji ostaje glavni kočničar ulaska Makedonije u EU i NATO.

Prema nekim nezvaničnim informacijama, izvjesno je da u takvom scenariju postoji realna mogućnost da se u maju ili septembru sljedeće godine sazovu i novi vanredni parlamentarni izbori, na kojim bi Zaev pokušao da dodatno smanji uticaj VMRO-DPMNE-a u parlamentu i da sebi obezbjedi komotniju većinu. Eventualni poraz socijaldemokrata značio bi jak udarac za reformsku agendu nove vlade i uvod u novu političku nestabilnost zemlje. Istovremeno, to je i posljednja šansa za Gruevskog da zadrži kormilo stranke i da i dalje blokira sve glasnije pozive za unutarpartijske reforme. „VMRO-DPMNE se poslije izbora mora suočiti s neophodnošču internih promjena i rebrendiranja, kao i sa dopunskim odlivom glasača koji su do sada bili vezani sa njima samo iz klijentelističkih motiva“, kaže Arsovski. 

Odlučuju glasovi Albanaca

Predizborna istraživanja ukazuju na neizvjesnu trku u kojoj će presudni biti glasovi makedonskih Albanaca. To posebno važi za izbore u glavnom gradu Skopju i njegovim najvećim opštinama. Posljednja anketa agencije Brima pokazala je da preko 50 posto Albanaca u glavnom gradu podržavaju kandidata SDSM za gradonačalnika. To i nije neko veliko iznenađenje ako se zna da je VMRO-DPMNE u posljednjih godinu dana vodila oštru anti-albansku i nacionalističku kampanju i žestoko kritikovala najavu vlade za usvajanje novog zakona kojim će albanski jezik postati službeni jezik na teritoriji cijele države. Ali je zato šok bio još veći kada su se usred kampanje pojavili posteri i plakati kandidata VMRO-DPMNE-a i samog Gruevskog na albanskom jeziku. Za jedne je to bio pokušaj očajnika da spasi što se može suočen sa porazom na izborima, za druge - odličan taktički potez.

Loši rezultati „stare" garde

Prvi rezultati izbora će biti poznati već 15. oktobra. S druge strane, rezultati dosadašnjeg vladanja u opštinama je nezadovoljavajući. Prema anketi Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), 51 posto građana je „donekle" ili „veoma nezadovoljno" sa radom svojih gradonačalnika, a 46 posto su nezadovoljni radom lokalne administracije.
Dok se vodeći političari nadmudrivaju visokom politikom brojne makedonske opštine imaju problema sa vodosnadbijevanjem, strujom, oronulom infrastrukturom i, posebno u Skopju i Tetovu, sa enormnim zagađenjem. Kandidati za gradonačalnike i lokalne savjetnike u skoro svim gradovima u zemlji zato su u toku kampanje obećavali „nove zelene površine“ i smanjivanje zagađenja. Sudeći prema onome što je dosad realizirano u opštinama u periodu od 2013. do 2016. godine, pitanje je da li će neko povjerovati novim, slatkim obećanjima. Naime, prema velikom istraživanju tima novinara BIRN - Makedonija, u prošlom mandatu gradonačalnici u Makedoniji nisu realizirali ni polovinu svojih obećanja kada su u pitanju kapitalni objekti, tj. od planiranih 762,6 miliona eura za kapitalne investicije, ostvareno je samo njih 356,4 miliona, ili 46,7 posto od planiranog.

Karakteristika ovih izbora u Makedoniji je i velika rodna nejednakost. Samo 15 žena je među kandidatima za gradonačelnika opština, što je 5,7 posto od ukupnog broja od 260 kandidata. Najveći broj gradonačalnika će biti poznat tek poslije održavanja drugog kruga izbora zakazanih za 29. oktobar.

* Lokalne vlasti u Makedoniji se biraju na neposrednim i direktnim izborima, a trku za gradonačelnike u većini opština će se odlučivati u drugom izbornom krugu, zakazanom 29. oktobra