1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Makedonija - uzrok nemira u proruskoj frakciji na Balkanu

29. august 2017

Regionalna inicijativa za deklaraciju o "preživljavanju srpskog kulturnog identiteta“ i nemiri u proruskoj frakciji na Balkanu teme su štampe na njemačkom jeziku. Štampa piše i o borbi jedne Bosanke sa traumama.

https://p.dw.com/p/2j1Hh
Nato Logo
Foto: Imago

U članku pod nazivom „Nemiri zbog ambicija NATO-a u Makedoniji"  austrijski Der Standard komentariše nedavne napetosti između Makedonije i Srbije. „Nova makedonska vlada želi što prije ući u NATO, što Srbiji i Rusiji baš ne odgovara", stoji u članku.

Srpsko diplomatsko osoblje vratilo se u Makedoniju, nakon što je ih je Ministarstvo vanjskih poslova Srbije prije nedjelju dana iznenada povuklo. Otkako je u maju u Skoplju izabrana nova vlast na čelu sa socijaldemokratama, tenzije između susjeda su u porastu.

Srbija i Rusija bile su protiv smjene vlade u Skoplju, stoji dalje u članku. Do sada su srpske tajne službe, koje nikada nisu bile reformisane, mogle biti aktivne i imati uticaja u Makedoniji. Rusija je također bila aktivna sa svojim tajnim službamaa. Međutim, sa novim premijerom Zoranom Zaevom to više nije moguće. Osim toga, jasno je da ako Makedonija i Kosovo postanu članice NATO-a, onda će Srbija i Bosna i Hercegovina ostati jedine zemlje na Balkanu koje nisu članice ovog vojnog saveza.

Karte NATO-Staaten Balkan ENG
Članice NATO-a na Balkanu

Zbog toga je sada primjetan nemir u proruskoj frakciji. Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić zaprijetio je Makedoniji da je neće priznati pod imenom Makedonija, kao što to godinama odbija da uradi Grčka, a prošle sedmice se Dodikova SNSD u BiH izjasnila protiv ulaska u NATO, iako o ovome uopšte nije bilo riječi. U Crnoj Gori su srpske partije također bile protiv ulaska u NATO.

Zanimljivo je da se baš u ovom trenutku pokreće nova regionalna inicijativa. Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić žele dogovoriti deklaraciju o „preživljavanju srpskog kulturnog identiteta" (op.red. Deklaracija o očuvanju kulturnog identiteta ili Deklaracija o opstanku srpske nacije) u zemljama bivše Jugoslavije. Srbi to rade tako, kao da ih neko ugrožava. Dodik govori o borbi protiv „Velikog Zapada" i susjednim zemljama prebacuje da prihvataju ulogu „država vazala", odnosno ulogu podređivanja Zapadu. Srpska stranka Nova u Crnoj Gori također se pridružila ovoj inicijativi. Predsjednik stranke, Jovan Vučurović želi „ujediniti Srbe na svim srpskim teritorijama". Ova deklaracija bi trebala biti završena do kraja novembra, stoji na kraju ovog članka.

Novi život Bosanke u Baselu

Švicarski internet portal www.srf.cg jučer je objavio članak pod nazivom „Kako je mlada Bosanka pronašla svoj novi život u Bazelu".  U ovom članku autorica piše o priči Ide Bašić koja je u Švicarsku došla prije 25 godina, kada je u Bosni i Hercegovini počeo rat. Doputovala je autobusom sa svojom majkom, tetkom i rodicom. Njen otac tada nije smio doći s njima, jer su muškarci morali ostati u zemlji i boriti se u ratu.

„Od svega mi je najteže bilo što sam morala ostaviti oca i sva moja sjećanja na djetinjstvo", priča Bašić danas. Na svu sreću, njen otac je nakon par mjeseci stigao u Švicarsku. Ona je ubrzo potom krenula u školu i to u razred za strance, odnosno djecu koja ne znaju dobro jezike. „Jedva sam čekala da idem u redovnu školu", priča ona. Želja joj se ispunila i ona je nakon godinu dana uspjela da se upiše u redovnu srednju školu. Pohađanje te škole i igranje odbojke u lokalnom klubu dali su joj osjećaj „normalnosti", stoji dalje u članku.

Ipak, Bašićeva nije prevazišla traumu bijega iz svoje domovine. Dokaz je i to da ona nije željela sklapati prijateljstva sa mladima iz bivše Jugoslavije i sa svojim prijateljima i prijateljicama nije htjela govoriti o prošlosti. Međutim, sve se promijenilo 2003. godine, kada doživljava tešku saobraćajnu nesreću. Ida Bašić je tada studirala arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu ETH Zürich , ali zbog teških ozljeda kukova, ona narednih pet godine više nije mogla studirati niti igradi odbojku. Njeni dani su tada bili ispunjeni psihoterapijom, koja joj je pomogla da se nosi s prošlošću. Psiholozi su je naime u razgovorima pitali za njenu prošlost, te su ubrzo primjetili da odlazak iz domovine Basic još uvijek nije prevazišla, te su joj dali zadatak da o tome priča sa svojim najbližim prijateljima.

Čim joj je bilo bolje, Ida Basic sa svoje dvije najbolje prijateljice odlazi u Bosnu i Hercegovinu i pokazuje im svoju bivšu domovinu. Tamo je po prvi put primjetila koliko su je sva sjećanja opterećivala, iako ih je uspješno potiskivala.  „To putovanje je bilo prekretnica u mom životu", priča ona. 

Ida Basic je u međuvremenu završila fakultet, udala se i prošlog ljeta postala mama. Ona je danas državljanka Švicarske i jednom godišnje odlazi u svoju staru domovinu. Ne može ni zamisliti da bi ponovo mogla živjeti u Bosni: „U Švicarskoj sam završila školu, danas ovdje imam prijatlje i radim. Ovdje je sada moj dom."

 

Priredila: Aida Sofić Salihbegović