1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
PolitikaŠvedska

Švedska: Načelnik generalštaba upozorava na ambicije Moskve

25. maj 2024.

Napetosti u Baltičkom moru rastu godinama. Načelnik Generalštaba švedske vojske upozorava da bi Kremlj mogao da baci oko na jedno strateški važno ostrvo.

https://p.dw.com/p/4gHF6
Mikael Biden, načelnik švedskog generalštaba
Mikael Biden, načelnik švedskog generalštabaFoto: Anders Wiklund/TT/TT NEWS AGENCY/picture alliance

„Siguran sam da je (ruski predsednik Vladimir) Putin bacio čak oba oka na Gotland. Putinov cilj je da preuzme kontrolu nad Baltičkim morem“, rekao je načelnik švedske armije za novine uredničke mreže Nemačka (RND).

„Ako Rusija preuzme kontrolu na Baltičkom moru, to bi imalo ogroman uticaj na naše živote – u Švedskoj i svim drugim državama Baltičkog mora. To ne možemo dozvoliti“, rekao je Mikael Biden. „Baltičko more ne sme da postane Putinovo igralište gde on zastrašuje članice NATO“.

S najvećeg švedskog ostrva Gotlanda, Švedska može da pomaže drugim državama NATO na Baltičkom moru da žive u sigurnosti. „Ali ako Putin napadne Gotland, on može s mora da ugrozi zemlje NATO-. To bi bio kraj mira i stabilnosti u nordijskoj i baltičkoj regiji", rekao je Biden.

Mapa Skandinavije i Rusije
Mapa Skandinavije i Rusije

Švedska u NATO, Rusija - ništa

Putin je pretio Švedskoj u vezi sa ulaskom u NATO, međutim, kaže Biden. "U osnovi nismo videli više aktivnosti Rusije od pridruživanja nego ranije."

Švedska je, rekao je dalje, u scenarijima polazila od toga da će Rusija demonstrativno pokazati svoje mišiće. "Ali nismo računali sa invazijom i kopnenim trupama", rekao je Biden novinama RND. „Oni izvode vežbe, ali samo na očekivanom nivou“, rekao je on.

S druge strane, rekao je, očekivane su „ne-vojne provokacije“, poput dezinformacija, klevetničkih kampanja i kibernetičkih napada. „Bilo je ozbiljnih kibernetičkih napada, ali teško je reći ko zapravo stoji iza njih”, rekao je Biden. „U nekim slučajevima to je definitivno bio neki državni akter, ali je mogao biti i neko drugi, a ne Rusija“, dodao je on.

Ruski naftni tankeri „pretnja prirodi u Evropi"

General je takođe upozorio na ozbiljnu katastrofu koju uzrokuju stari ruski naftni tankeri u Baltičkom moru.

„Rusija bi mogla da izazove ekološku katastrofu direktno ispred naših vrata i učini da to izgleda kao nesreća. Ekološke posledice bile bi razorne", rekao je Biden u novinama RND.

Ruski naftni tankeri su realna opasnost za prirodu u Evropi, dodao je on, No, Rusija bi te brodove mogla koristiti i na druge načine za vođenje rata protiv NATO, rekao je Biden.

„Ne postoji bolji način da nam se Rusija prišunja nego da se maskira u stari naftni tanker. Oni mogu koristiti brodove za prisluškivanje naših komunikacija, tajno nešto transportovati ili ih koristiti za podvodne sabotaže“, rekao je Biden.

Ministar za civilnu odbrane upozorio je na mogući rat

U januaru je švedski ministar civilne zaštite Karl-Oskar Bolin izazvao pometnju kada je na konferenciji o odbrani rekao da bi u Švedskoj moglo doći do "rata". Ubrzo nakon toga, Biden je takođe izjavio da se ljudi u zemlji moraju “mentalno pripremiti za rat”.

Parlament u Stokholmu
Parlament u StokholmuFoto: Jürgen Schwenkenbecher/picture alliance

Nakon završetka Hladnog rata, Švedska je 1990-ih naglo smanjila svoje izdatke za odbranu. Tek nakon ruske aneksije Krima 2014. ponovno je došlo do povećanih ulaganja u sigurnost zemlje.

Vlada je prošle godine saopštila da će 2024. premašiti cilj od dva posto troškova za odbranu: Prema pisanju švedske novinske agencije TT, za ovu godinu je planirano oko 6,5 milijardi švedskih kruna. Međutim, prema navodima Švedske agencije za civilne hitne slučajeve, potrebno je gotovo tri puta više da se pokrile potrebe.

Konačno, u aprilu 2024. - mesec dana nakon što je Švedska ušla u NATO - vlada te skandinavske zemlje objavila je da će uložiti 385 miliona švedskih kruna (33 miliona eura) u civilnu odbranu i obnovu skloništa od vazdušnih napada, obrazloživši to njenom procenom da je pogoršano bezbednosno stanje. Prema navodima, novac će također ići za jačanje hitnih službi, stvaranje zaliha lekova i kibernetičku sigurnost zemlje.

zi (tagesšau)