1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Četiri neizvesnosti pred izbore u Srbiji

20. jun 2020.

Lista pod imenom Aleksandra Vučića odneće ubedljivu pobedu na nedeljnim izborima koje dobar deo opozicije bojkotuje. Ipak, ima i nepoznanica. DW analizira četiri dileme o ishodu ovih izbora.

https://p.dw.com/p/3e25o
Skromna kampanja tokom epidemije
Skromna kampanja tokom epidemijeFoto: DW/I. Petrović

U Srbiji je do zatvaranja birališta u nedelju uveče na snazi predizborna ćutnja. Ali do sada je svima sve jasno, što se lepo vidi iz ponude kladionica. Vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci se daje između 60 i 62 odsto glasova, preko cenzusa sigurno prelaze i Socijalisti koji će verovatno biti dvocifreni.

Kritičari vlasti su izbore opisivali kao „teatar“ u kojem se pokreće glasačka mašinerija kako bi se dobio željeni rezultat. Ipak, neke dileme su ostale:

Dilema prva: Ko će još u parlament?

Prema poslednjim anketama i predviđanjima kladionica, osim vladajućih partija, najbolje šanse ima Srpski patriotski savez Aleksandra Šapića, a za njim Pokret slobodnih građana koji predvodi Sergej Trifunović. Obe liste se vrte oko četiri odsto.

Radikali su na ivici cenzusa, dok bi malo iznenađenje bilo ako preko tri odsto odu Suverenisti (Dosta je bilo), „Metla 2020“ (DSS), Ujedinjena demokratska Srbija ili lista „Za Kraljevinu Srbiju“. Ulazak bilo koje druge liste u Skupštinu bio bi veliko čudo.

„Ući će više lista sa rezultatom od ispod pet odsto, što znači da ne bi ušli da cenzus nije smanjen“, kaže za DW politikolog Filip Balunović. „Time će postati jasno šta je bio cilj spuštanja cenzusa – pasivizacija vaninstitucionalnog otpora. To će biti najjasniji rezultat izbora.“

Balunović dodaje da bi ga iznenadilo ako neka od lista „desnih Vučićevih pudlica“ prebaci cenzus, misleći tu na listu oko pokreta Levijatan ili Zavetnika. „Vučić doduše ima dovoljno poslušnu i potkupljivu desnicu u vidu Šešelja i ne treba mu nužno još jedna u institucijama.“

Dilema druga: Kako će proći bojkot?

U totalnom bojkotu izbora istrajale su mahom stranke okupljene u Savezu za Srbiju, koje su od toga napravile pitanje svih pitanja.

„Jako je važno da se razgoliti ovaj režim i da se baš kroz bojkot, koji je samo prvi korak u našem pritisku, vidi da Aleksandar Vučić nema podršku više od dvadeset odsto građana“, kaže za DW Borko Stefanović, potpredsednik Stranke slobode i pravde.

Poslanik vladajuće SNS Vladimir Đukanović o tome posprdno kaže da je pri bojkotu ostalo par stranaka „neke koalicije koja se raspala kao jogurt na suncu“. „Mislim da će zbog njihovog licemernog ponašanja čak i neki ljudi koji su mislili da bojkotuju izaći u inat tome“, kaže Đukanović za DW.

Bojkot – jedini način borbe ili izgovor?

Politikolog Balunović smatra da je deo opozicije „ucenjivački“ i „moralizatorski“ ubeđivao građane da ostanu kod kuće. „Rekli su da je svaki izlazak na izbore automatski glas za Vučića, osuđujući unapred ljude koji se za tako nešto odluče.“

Demoskopi predviđaju izlaznost od 47-48 odsto, što bi bio blagi pad u odnosu na neke prethodne izborne cikluse. Ako tako bude, pitanje je koliko će to biti zbog bojkota, a koliko zbog straha od epidemije ili opšte apatije.

Dilema treća: Dvotrećinska većina za SNS?

„Uvek sam pristalica onoga da se prvo skoči pa kaže hop“, kaže nam Vladimir Đukanović. On misli da utisak da SNS čeka ubedljiva pobeda može da bude dvosekli mač koji će uljuljkati njihove birače.

Na pitanje kakvim bi rezultatom bio zadovoljan, Đukanović navodi da je to „natpolovična većina“ dok kaže da bi priča o dvotrećinskoj većini za listu SNS bila „megalomanska“.

Pitanje dvotrećinske većine nije samo kozmetičko. Takvom se većinom u Skupštini menja Ustav, a već u sedmici nakon izbora se intenzivno nastavljaju razgovori o Kosovu. Neki analitičari veruju da će SNS posegnuti za izbornim inženjeringom kako bi svoje glasove prelio manjim partijama i izbegao dvotrećinsku većinu.

„Mislim da je za SNS jako važno da imaju još jednu relevantnu partiju sa kojom mogu da podele odgovornost oko Kosova. To će biti SPS, ali tražiće i širi konsenzus“, kaže Filip Balunović.

Na plakatima nigde imena stranke
Na plakatima nigde imena strankeFoto: picture-alliance/AP Photo/D. Vojinovic

Dilema četvrta: Lokalne borbe

Predstavnici opozicije nisu mogli da se dogovore ni o izlasku na lokalne izbore, iako ne poriču da tu i tamo ima šansi da se poraze Naprednjaci. Oni koji na izbore idu, nadaju se pobedi makar u onim sredinama gde SNS nije na vlasti.

Takvih ima tačno za prste jedne ruke. Od blizu dve stotine jedinica lokalne samouprave, SNS nije na vlasti u gradu Šapcu, opštinama Paraćin i Čajetina, te gradskim opštinama Novi Beograd i Stari Grad.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android