1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zarađuju li smetlari više od lekara zaista?

7. oktobar 2010.

U Nemačkoj se veoma često može čuti ovo pitanje. Verovatno zbog toga što su zaposleni u preduzeću za odvoženje smeća ranije zaista imali znatno veće plate. Zarade su i dalje pristojne, ali ne veće od lekarskih.

https://p.dw.com/p/PXtt
Smeće mora da se razvrstava
Smeće mora da se razvrstavaFoto: Bilderbox

Taj posao nije bio preterano omiljen i nije bilo baš previše onih koji su se gurali u red za takvu vrstu zaposlenja. Međutim, izgleda da je svetska ekonomska kriza i ovde svela stvari u realne okvire. Sada se izgleda na taj posao gleda kao na jedan od boljih.

Najpre odgovor na pitanje sa početka priče. Ne, nije tačno - zaposleni u državnim preduzećima za odvoženje smeća u Nemačkoj zarađuju od 1.200 do 2.100 evra mesečno. Drugo pitanje koje se i dalje postavlja glasi: Da li je "zbrinjavanje smeća" koje ostavljaju drugi građani, manje vredna profesija?

Portrait
Foto: DW

Bolje zvuči kada kažete da je vaš novi dečko lekar nego ako kažete da je đubretar, zar ne?“, kaže Nemica, Erika.

„Posao jeste neugodan. Rad počinje veoma rano, napolju ste bez obzira na vremenske okolnosti i zimi i leti. Šire se neugodni mirisi, a i građani ne pogađaju uvek tačno otvor kontejnera, pa smeće leži svuda naokolo,“ kaže Jirgen.

„Ne mogu da pogodim gde šta treba da bacim. Žuti kontejner, belo staklo, zeleno staklo, braun staklo, plastika, papir…uvek se zbunim.“, kaže Dijana.

U Nemačkoj se zaista nije lako snaći u odlaganju smeća. Krajem sedamdesetih je uveden kontejner za staklo, sredinom osamdesetih za papir, devedesetih za ambalažu, kao i bio-kontejneri.

Portrait
Foto: DW

„To je osmočasovni posao kao i svaki drugi. Ti nisi đubretar nego ovlašćeni stručnjak koji nikad neće ostati bez posla jer će smeća uvek biti“, uveren je Jirgen.

Tačno. U Berlinu se, primera radi, dnevno odveze 3.400 tona smeća i 200 tona bio-otpada. U tom poslu angažovano je 230 vozača i 430 đubretara. Nedeljno rade 39 sati. Dakle, nije tačno da đubretari zarađuju enormne sume novca za posao koji obavljaju. Isto tako nije tačno da ne postoji škola za ovaj posao. Ako želite da postanete „kvalifikovani za promet i upravljanje otpadom“, morate da završite obuku koja traje tri godine.

Ipak, izgleda da ne misle samo građani da đubretari zarađuju previše. Pre dve godine zabranjeno im je da primaju novčane nagrade koje su im godinama davali zahvalni građani u vreme božićnih praznika. Pre nekog vremena je veliku polemiku u javnosti izazvao slučaj tridesetogodišnjeg đubretara, oca dvoje dece, koji je iz smeća izvukao delove dečijeg kreveca, sastavio ga i odneo kući.

Dobio je otkaz jer je „izigrao poverenje“ i prisvojio ono što prisvojiti nije smeo. Radnik se branio da nije lopov, i sud mu je dao za pravo. E, sada, „đubretarski zanatlija“, kako glasi direktan prevod sa nemačkog, neće da se vrati u svoje preduzeće. Ima i pravo.

Autor: Željka Bašić-Savić

Odg. urednik: N. Jakovljević