Volfgang Kubiki novi lider nemačkih liberala
30. maj 2026.
Nemačkiliberali (FDP)doživeli su (i priredili) iznenađenje u samoj završnici važnog stranačkog kongresa na kojem se birao novi lider. Sve do neposredno pred početak glasanja u Berlinu, činilo se da će Volfgang Kubiki biti jedini kandidat, kada je svoju kandidaturu iznenada istakla Mari-Agnes Štrak-Cimerman.
Volfgang Kubiki (74) dobio je podršku 390 delegata, odnosno skoro 60 odsto glasova, dok je za njegovu protivkandidatkinju glasalo 259 delegata. Štrak-Cimerman (68) je među prvima u sali čestitala Kubikiju na pobedi.
Cilj je uspeh na istoku zemlje
Kubiki je član partije već 55 godina, ali uprkos tome mnogi u njega polažu velike nade i očekuju politički preokret, ponajviše zbog njegove velike prepoznatljivosti u javnosti. Po profesiji je advokat za krivično pravo i odlikuje se izuzetno veštim retoričkim, često provokativnim i narodnim stilom. Važi za političkog „slobodoumnika“ koji se retko drži zvanične partijske linije i poznat je po tome što nema dlake na jeziku. Njegov plan je da povrati uspeh FDP-a jasnim ekonomskim profilom.
Na mestu lidera stranke on nasleđuje Kristijana Dira, koji se na čelu liberala zadržao samo godinu dana. Dir je preuzeo vođstvo nakon što je stranka na saveznim izborima 2025. godine doživela neuspeh i ostala ispod cenzusa od pet odsto za ulazak u Bundestag.
Nakon izbora, Kubiki je izjavio da će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi predstojeći pokrajinski izbori u istočnoj Nemačkoj bili uspešni za liberale. FDP trenutno ima poslanike u parlamentima Meklenburga-Zapadne Pomeranije i Saksonije-Anhalt, a u Magdeburgu čak učestvuje i u pokrajinskoj vladi.
Ipak, prema najnovijim istraživanjima javnog mnjenja, stranka u sve tri ove pokrajine trenutno beleži podršku manju od pet procenata.
Dva krila u jednoj stranci
Unutar FDP-a, Volfgang Kubiki važi za predstavnika desnog, privredno-liberalnog krila, dok se Štrak-Cimerman zalaže za snažan proevropski kurs, sa naglaskom na bezbednosnu i vrednosnu politiku.
Štrak-Cimerman je bivša predsednica Odbora za odbranu nemačkog Bundestaga, a danas predsedava Odborom za bezbednost i odbranu Evropskog parlamenta. U nemačkoj i evropskoj javnosti profilisala se kao snažna zagovornica modernizacije Bundesvera i odlučnije bezbednosne politike. Ona važi i za jedan od najglasnijih političkih glasova podrške vojnoj i finansijskoj pomoći Ukrajini nakon ruske invazije.
Svoju odluku o kandidaturi obrazložila je time da je liberalima potreban novi početak, koji ona može bolje da personifikuje od Kubikija. Istovremeno je uputila oštre kritike na račun njegovih ranijih razmatranja o preispitivanju takozvanog „sanitarnog kordona“ prema desničarskoj Alternativi za Nemačku (AfD).
Njih dvoje već dugo važe za glavne unutarpartijske rivale. Prema ocenama analitičara, ovaj izborni rezultat jasno odslikava postojanje dve aktivne i žive struje koje trenutno oblikuju politički život nemačkih liberala.