1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Istorija

Virtuelni spomenik žrtvama Srebrenice u zemlji poricanja

11. jul 2022.

Na zgradi Skupštine Srbije svako će moći da vidi imena žrtava genocida u Srebrenici – preko aplikacije mobilnog telefona. To je jedini način da se na zgradi neke institucije u Srbiji nađu imena 8.372 ubijenih ljudi.

https://p.dw.com/p/4DxNg
Foto: picture-alliance/dpa/K. Sulejmanovic

„Život je ono što sanjaju mrtvi“, naziv je digitalnog projekta Mie David, koji u ponedeljak uveče (11. jul) u Beogradu predstavljaju nemački Forum ZFD, Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) i Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji (YIHR).

„Pomeranjem telefona, prisutni će videti 8.372 imena sa datumima rođenja koja lebde oko Skupštine, podsećajući na svoje odsustvo“, navode ove tri organizacije.

Projekat koji, kako navode organizatori, „kreira proširenu realnost u kojoj su žrtve genocida vidljive svuda oko Narodne skupštine“, trajaće oko dva sata.

Nijedna institucija Srbije niti predstavnik aktuelnih vlasti se ni ove, 27. godišnjice genocida u Srebrenici, nije osvrnuo na taj zločin, osim što ima izveštaja da je ambasada Srbije u Sarajevu spustila zastavu na pola koplja.

Kao neka vrsta zvaničnog stava Srbije ostaje izjava Ane Brnabić u emisiji Zona konflikta DW iz 2018, godine: „To je užasan zločin“, ali ne i genocid.

„Ovaj projekat predstavlja novu praksu sećanja u Srbiji na žrtve genocida u Srebrenici“, kaže o digitalnom „spomeniku“ Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava.

„On je značajan jer podseća, uprkos politici poricanja države Srbije, na konkretne ljude koji su ubijeni navodeći imena i to na zgradi i oko zgrade Narodne skupštine. To mesto gde će se nalaziti imena je mesto državne odgovornosti jer nema demokratske Srbije bez institucionalnog priznanja i žaljenja žrtava genocida“, kaže Milosavljević za DW.

Novi zahtevi

Poricanje genocida u Srebrenici ne završava se raspravom o tome šta genocid znači u pravnom smislu, kako je to pokušala da u intervjuu 2018. godine, objasni Ana Brnabić: „U suštini, genocid je kada pobijete celu populaciju, žene, decu, a to ovde nije bio slučaj.“

Poricanje genocida u Srebrenici nosi niz drugih posledica – osuđenim ratnim zločincima na raspolaganju je javni prostor u Srbiji, a državne institucije pružaju im prećutnu, ali nedvosmislenu podršku.

Na uklanjanje murala Ratku Mladiću u centru Beograda, aktuelne vlasti nisu se odlučile punih godinu dana, uprkos ponovljenim zahtevima YIHR, a potom i rezoluciji Evropskog parlamenta, koji je apelovao na vlasti u Srbiji da mural trajno uklone.

Zato se na ovogodišnjem skupu Žena u crnom, povodom godišnjice, uz već poznatu poruku „Pamtimo. Srebrenica, ime genocida“, ove godine našao još jedan transparent: „Uklonite mural ratnog zločinca Ratka Mladića“.

Odlikovanja

Odnos aktuelnih vlasti u Srbiji prema genocidu u Srebrenici pokazao se i krajem decembra prošle godine: načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović uručio je tada Vinku Pandureviću spomenicu za učešće u odbrani od NATO intervencije.

Pandurević , bivši oficir Vojske Republike Srpske, pred Haškim tribunalom pravosnažno je osuđen na 13 godina zatvora jer je utvrđeno da je odgovoran za ubistva, istrebljenje i progone u i oko Srebrenice, u julu 1995. Godine.

Serbien Belgrad Proteste gegen Wandgemälde Ratko Mladic
Foto: OLIVER BUNIC/AFP

„Vlada Srbije mora prestati sa slavljenjem ratnih zločinaca, a njena ministarstva imaju obavezu da budu u službi bezbednosti građana i da poštuju žrtve, a ne da podmuklo ili otvoreno slave genocid u Srebrenici“, navela je tad u saopštenju Inicijativa mladih za ljudska prava.

Nekoliko nedelja kasnije, početkom januara, na internetu se pojavio snimak iz Priboja na kome se vidi kako nekoliko pripadnika MUP-a pevaju pesmu u slavu genocida u Srebrenici. Uprkos zahtevima nevladinih organizacija u Srbiji, ovaj incident do danas je ostao bez sudskog epiloga.

Osporavanje presuda

„U periodu vlasti SNS-a, kada je reč o Srebrenici, javlja se i nova vrsta poricanja, a to je poricanje da presude za genocid uopšte postoje. Ne osporava se ono što u presudama piše, nego se negira presuda kao činjenica“, rekla je u ponedeljak Isidora Stakić iz Fonda za humanitarno pravo na debati „Priznanje genocida i zvanično obeležavanje 11. jula kao zalog mira“.

„Tako je Aleksandar Vulin je, u aprilu 2021, na televiziji sa nacionalnom frekvencijom poricao postojanje presuda kojima je zločin u Srebrenici kvalifikovan kao genocid. 'Gde je to dokazan genocid u Srebrenici, koja to sudska presuda kaže? ', retorički se zapitao, sugerišući da tako nešto ne postoji“, dodala je Stakić.

Posle predstavljanja projekta Mie David, ispred Predsedništva Srbije predstavnici YIHR, Fonda za humanitarno pravo i Rekom mreže pomirenja zapaliće sveće u znak sećanja na žrtve, uz zahtev da se 11. jul u Srbiji proglasi Danom sećanja na žrtve genocida u Srebrenici.