Više od jedne milijarde ljudi gladuje!
24. jun 2009.Pre nekoliko dana, stručnjaci za razvoj proslavili su jedan jubilej: 10 godina inicijative za otpis dugova. Najsiromašnijim zemljama otpisano je oko 70 milijardi dolara duga. To je bio rezultat dogovora najrazvijenijih industrijskih zemalja postignutog 1999. u Kelnu. Tome je prethodila kampanja vođena širom sveta u kojoj je sakupljeno 17 miliona potpisa.
41-oj najsiromašnijoj državi otpisan je najveći broj dugova. I pored toga, siromašne zemlje ali i zemlje ubrzanog razvoja su, prema navodima Svetske banke, imale ukkupan dug od 3,3 biliona dolara. Nemačka ministarka za razvoj, Hajdemari Vićorek-Cojl, upozorava na opsanost od stvaranja "nove spirale zaduživanja" i traži formiranje nezavisnog Svetskog privrednog saveta.
"Bilo bi to kao sa Svetskim savetom za klimu. Privredni savet bi analizirao sistemske, ekonomske i finansijske rizike i predlagao praktična rešenja. Jer, i pored svih prednosti Svetske banke ili Međunarodnog monetarnog fonda, mora se reći istina: iz redova ovih organizacija ne dolaze baš preterano glasna upozorenja. Potrebno je da do reči dođe mišljenje nezavisnih stručnjaka", rekla je ministarka.
Privredna kriza dodatno pogoršala stvari
Brojne organizacije za pomoć u razvoju smatraju da ova konferencija neće uspeti. Katolička organizacija "Karitas internacional" priključila se pozivima na uspostavljanje nove međunarodne finansijske arhitekture. Svetska finansijska kriza je samo pogoršala stvari, kaže šef "Kaeritasa" Oliver Miler.
"Godišnje društva za pomoć zemljama u razvoju ostaju bez 500 do 800 milijardi dolara - tu hitno treba uvesti mere. Zbog toga će konferencija u Njujorku imati veliku važnost."
Emigranti gube posao i šalju manje novca
Teške posledice za ljude u zemljama u razvoju ima i sve manji transfer novca koji svojim porodicama šalju pečalbari iz čitavog sveta. Radi se o redu veličine od oko 300 milijardi dolara. To je dvostruko više od klasične državne pomoći. Zbog ekonomske krize, mnogi emigranti su izgubili posao i vraćaju se u otadžbine. Prema informacijama "Karitasa", samo u Bangladeš se iz tih razloga vraća 5000 ljudi dnevno. U Tadžikistanu, polovinu bruto-društvenog proizvoda zarađuju emigranti koji žive i rade u Rusiji i Kazahstanu.
Od ove konferencije niko ne očekuje konkretne brojke kada je reč o pomoći najsiromašnijima, a to nikako nije dobro za postizanje milenijumskog cilja koji se zove: smanjivanje broja siromašnih za polovinu.
autor: M. Firstenau / S. Bojić
odg. urednik: N. Jakovljević