Vašington ne zna kako da skloni Asada
6. avgust 2011.Vojnu akciju u Siriji u Vašingtonu trenutno niko ne spominje. Americi za tako nešto fali novac i podrška naroda. Uostalom, iza Sirije stoji Iran. Napad na Siriju mogao bi da ima opasne posledice. Rat protiv Sirije Endrju Tejbler iz Instituta za Bliskoistočnu politiku u Vašingtonu ne može da zamisli. „Pre svega zato što je u Libiji bilo mnogo teže nego što smo mislili. Da li je odluka definitivna? Nije, ali u bliskoj budućnosti malo je verovatno da bi moglo da bude drugačije.“
Nedelotvorne sankcije
Američka politika u Siriji zato ima druge strategije: izolaciju i sankcije. U izolaciju spada to da je Savet bezbednosti osudio nasilje u Siriji i da je predsednik Obama rekao da je Asad nesposoban i nepodoban. Uz to, ministarka inostranih poslova SAD Hilar Klinton ove sedmice se prvi put sastala sa sirijskim režimskim protivnicima, a 66 američkih senatora potpisalo je pismo u kome zahtevaju uvođenje oštrijih sankcija.
Sankcije postoje već sedam godina. Ali, one su toliko bezbolne, da ih Asad nije ni osetio. Zabranjen je avio-saobraćaj sa SAD i zabranjen je izvoz američke robe u Siriju. Sankcije bi stoga trebalo pooštriti. Računi će biti blokirani, trebalo bi da se stane na put i glavnom sirijskom izvoru zarade – prodaji nafte i gasa. Međutim, Amerika to ne može sama. Potrebni su joj saveznici, pre svega u Evropi, objašnjava stručnjak za Bliski istok Tejbler. „Četiri evropske zemlje: Italija, Holandija, Nemačka i Engleska kupuju 96 odsto sirijskog izvoza.“
Sirija bila saveznik SAD
Dakle, trenutno se uveliko pregovara, priča i preti. Otvorenog zahteva za odlazak Asada sa vlasti još uvek nema. Portparol ministarke Klinton je izjavio. „Ili će da dozvoli reforme ili će da ode sa vlasti.“
Pitanje je, međutim, šta će da se dogodi ako Asad ne podlegne pritiscima i nastavi da ubija? Da li bez vojne intervencije ima dovoljno drugih mogućnosti za kažnjavanje Sirije? Američki list Tudej (Today) tim povodom piše: „Uz svo divljenje arapskom proleću, važno je setiti se da je potrebno mnogo vremena dok svi tirani ne padnu sa vlasti. Doći će red i na Asada.“
Odnos Sjedinjenih Američkih Država i Sirije izuzetno je napet. Za vreme prvog zalivskog rata Sirija je bila saveznik SAD. Od 9. septembra, od napada na SAD, Sirija se našla u grupi „zlih“ zemalja. Ali, Vašington se nadao da će mladi predsednik biti bolji od oca, koji je svojevremeno ubio 20.000 protivnika. Njegov sin naslednik, Bašar al Asad, rođen 11. septembra 1965. godine, važio je za otvorenijeg političara. Amerikanci su se očigledno prevarili.
Autori: Sabrina Fric / Boris Rabrenović
Odg. urednik: Nemanja Rujević