Ura! Počinje karneval!
11. februar 2010.
Karneval je vreme opuštenosti, neograničene životne radosti i veselja. Ipak u takvim proslavama postoje i velike regionalne razlike: u Bavarskoj takozvani fašing, u Rajnskoj oblasti priredbe u ogromnim dvoranama gde publika, naravno kostimirana, prati humoristički program i ostale nastupe, a Švabe – Alemani slave takozvanu fazenaht..- etimološki karneval potiče od italijanske reči „carnevale“ što znači „bez mesa“ ili drugim rečima post. Srednjovekovna reč fašing, pak potiče od stare reči „vašang“ koja bi u prevodu značila poslednje piće, znači opet - pred post.
U nastavku:
Poreklo karnevala
Poreklo karnevala
Dugo se sporilo o tome da li karneval ima poreklo u prastarim ritualima plodnosti, u običajima isterivanja đavola, ili čak u erotskim slavljima iz antičkog doba. Bilo kako bilo, smisao današnjeg karnevala uglavnom se može tražiti u hrišćanskoj religiji.
Prvi podaci o proslavi karnevala na nemačkom govornom području potiču iz 13. veka. Tada su, pred početak uskršnjeg posta, ljudi poslednji put koristili priliku da u ogromnim količinama jedu meso, sir, mast i jaja. Uostalom, trebalo je potrošiti rezerve hrane prikupljene za zimu. Od 13. veka, te gozbe praćene su i raznim igrama, plesovima, turnirima... Do kraja 14. veka bio je to veseli praznik u kojem su se ljudi zabavljali, da bi se u 15. veku sve promenilo.
U nastavku:
Zaboraviti svakodnevicu
Zaboraviti svakodnevicu
Teolozi su u 15. veku odbacili karneval smatrajući ga bezbožnim i za osudu. Pored božijeg carstva, karneval je pripadao carstvu boga Bahusa. Po ulicama su se pojavljivali „đavoli“, „veštice“, „demoni“, „divlji ljudi“…
Prosvetiteljstvo je donelo dubok rez i ovim običajima. A tek je romantizam 19. veka doneo oduševljenje za stare običaje i slavlja. Iako je karneval danas u Nemačkoj uglavnom veliki biznis, u mnogim krajevima neguju se i stari običaji. Karneval je za mnoge ostao duhovni ventil – bar jednom godišnje mnogi žele da zaborave svakodnevicu, da se vesele i u karnevalskom kostimu postanu neko drugi…
Autori: David Šolc / Mirjana Kine-Veljković
Odgovorni urednik: Ivan Đerković