1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Mediji

Udari na novinare sa svih strana

26. avgust 2018.

Novinari u BiH meta su fizičkog nasilja, pretnji i kleveta. Napadači su od onih anonimnih preko maskiranih sve do Milorada Dodika koji u te svrhe upreže medijsku mašineriju. Većina slučajeva nikada ne dobije epilog.

https://p.dw.com/p/33mSQ
Foto: picture alliance/dpa/J. Büttner

Policija još nije otkrila osobe koje su u ponedeljak (20.8.) napale ekipu BHRT. Novinari, snimatelji i vozač Sabahudin Koso, koji je u ovom napadu povređen, vraćali su se iz Širokog Brijega gde su pratili fudbalsku utakmicu. Napadnuti su u Konjicu desetak minuta pre ponoći.

„Maskirani napadači krenuli su prema našem kombiju i u jednom momentu staklo je puklo... nastala je opšta lomljava. Osetio sam bol u ruci i čuo kako kolege iz kombija viču 'bežimo, daj gas'. Stisnuo sam gas i krenuli smo, dok su oni i dalje udarali svim i svačim po kombiju. Nekako smo uspeli da se izvučemo“, kaže Koso.

Policija je obavila uviđaj, ali osim navoda da je u napadu učestvovalo petnaestak maskiranih napadača u crvenim majicama i sa crnim povezima preko glave, nisu saopšteni drugi detalji.

Dodikov desant na CINS

Novinarska udruženja, sindikati i predstavnici medija osudili su ovaj čin, a Udruženje BH novinari je saopštilo da su prijetnje novinarima i napadi na novinare „kako na ulici, tako i posredstvom društvenih mreža“ svakodnevna pojava u BiH. Generalna sekretarka Udruženja Borka Rudić za DW kaže da je situacija teška kao i prethodnih godina koje su obeležili brojni napadi na novinare i „neefikasnost policijskih i pravosudnih institucija“.

Udruženje je samo od početka godine zabeležilo 40 slučajeva, među kojima devet fizičkih napada, pet pretnji smrću, 14 slučajeva verbalnih pretnji i političkih pritisaka, značaj broj radnih sporova i mobinga, klevete, uskraćivanja informacija...

„Kako je predizborna kampanja sve bliže, bojim se da će napada biti sve više. Ti su napadi sve brutalniji i agresivniji, poput napada u Konjicu i politički brutalnog napada Milorada Dodika na Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) i bosanskohercegovački CIN. Bojim se da je situacija potpuno izmakla kontroli i više nismo sigurni šta se sve može dogoditi i kako zaštititi novinare“, kaže Borka Rudić.

Naša sagovornica dodaje da su institucije u ovim slučajevima spore, te da napadi ostaju bez epiloga. Tako se stvara atmosfera odobravanja tih napada, ponavljanja ili čak produženog nasilja u kojem učestvuju i mediji.“

Nedavne eskapade Milorada Dodika o tome kako Dino Jahić, urednik CINS, tobože upravlja milionima dolara sa zadatkom da ruši režime – između ostalog i njegov – praćene su koordinisanom akcijom medija bliskim vlastima u Banjaluci. Tako su RT Republike Srpske, ATV i SRNA učestvovali u blaćenju Jahića.

Dragan Bursać, kolumnista banjalučkog portala Buka, pružio je podršku kolegi putem Fejsbuka nakon čega mu je nalog na toj društvenoj mreži – blokiran. „Ja sam pružio podršku kolegi iz CINS Dini Jahiću. Njemu je gospodin Milorad Dodik direktno stavio metu na čelo svojim izjavama da je on kriv, da se meša i petlja u unutrašnje stvari RS, na kraju da je i Sorosev plaćenik. Pri tome je promašio i državu, jer se istraživanja CINS odnose na Srbiju, a ne na BiH i Dodika“, kaže Bursać.

„To sam sve stavio na svoj Fejsbuk profil, a onda sam dobio informaciju da su mi na mesec dana blokirani i Fejsbuk i Mesindžer zbog prijava i 'nekorektnosti'. Nakon sat vremena iz Fejsbuka su me obavestili da na mom statusu nema nikakvog govora mržnje, ali ja sam nažalost još uvek blokiran“, kaže Bursać za DW.

Ovaj kolumnista se i sam suočavao sa raznim pritiscima pa i pretnjama smrću. Kolegama koji se susreću sa sličnim problemima savetuje da sve brzo prijave nadležnima. „Policija ima iskustva s tim stvarima, postoje ljudi koji su zaduženi za sajber-kriminal, pošto pretnje i napadi danas dolaze uglavnom putem interneta. Moram reći da policija u većini slučajeva sajber-kriminala odradi svoj posao, locira IP adresu, pronađe napadača, ali onda sve dolazi do pravosuđa koje je crna rupa našeg sistema“, kaže Bursać za DW.

Borka Rudić kaže da će Udruženje BH novinari poslati protestno pismo Fejsbuku, te da će slučaj Dragana Bursaća prijaviti kao pokušaj zavođenja politički motivisane cenzure. Pismo će, kako ističe, biti upućeno OEBS-u, Savetu Evrope i drugim organizacijama.

„Društveno prihvatljivi“ napadi

Proteklih nekoliko meseci u BiH je došlo do „znatnog pogoršanja situacije“ kada su u pitanju napadi na predstavnike medija. To potvrđuje i generalni sekretar Društva novinara BiH Fedžad Forto koji je posebno zabrinut zbog brutalnosti fizičkih napada kojima su izloženi medijski radnici.

„Takvi su bili napadi na reportere internet portala klix.ba i Al Džazire na demonstracijama grupe boraca u Sarajevu 26. jula i ekipu BHRT 20. avgusta u Konjicu. Pozivi na ubijanje, javno hvalisanje kako je novinar udaren metalnom palicom, anonimni preteći pozivi redakcijama, ali i rastući broj brutalnih pretnji preko društvenih mreža postali su deo svakodnevice. Apeli, ukazivanje na probleme, saopštenja i drugi uobičajeni metodi rada nisu više dovoljni“, kaže Forto za DW.

Naš sagovornik poziva institucije da rade svoj posao te upozorava da bi, ako se počinioci izvuku nekažnjeni ili sa blagim kaznama, napadi na medije mogli postati „društveno prihvatljiva norma“. „Uplašeni novinar ne može dobro da radi svoj posao, a zbog straha od posledica moguća je autocenzura“, kaže Forto, podsećajući da se bez slobode medija nijedno društvo ne može smatrati slobodnim.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android