U Nemačkoj se traže i negovatelji iz Srbije | Posao u Nemačkoj | DW | 12.09.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Posao u Nemačkoj

U Nemačkoj se traže i negovatelji iz Srbije

Nemačkoj će uskoro nedostajati veliki broj negovatelja. Zato nemačka Vlada nastoji da dovede radnike iz celog sveta, što je moguće pre. Međutim, zemlje koje radnici napuštaju i same imaju deficit u toj oblasti.

default

Negovatelja već sada nema dovoljno

"Oni su moji lični junaci i junakinje", izjavila je nemačka kancelarka Angela Merkel u jednoj predizbornoj debati, kada je od nje zatraženo da se izjasni o medicinskim sestrama i negovateljima. Poštovanje šefice nemačke vlade, pored velikog ličnog angažmana tih ljudi, ima i logičnu pozadinu. Nemačkoj iz godine u godinu nedostaje sve veći broj negovatelja za stare i bolesne građane. Procenjuje se da će do kraja ove decenije u ovoj oblasti nedostajati oko 220.000 kvalifikovanih radnika, upozoravaju predstavnici branše. Zato nemačka vlada sve više ulaže napore u cilju ublažavanja problema. Radna snaga bi trebalo da stigne iz inostranstva, barem se to očekivanja vlasti u Berlinu.

Pri tome u fokusu su zemlje Južne Evrope, Španija, Grčka, Italija i Portugal. Te članice EU definisane su u jednom kratkom odgovoru nemačke vlade na zahtev poslanika Levice kao „glavne zemlje“. Zahtev upućen vladi naslovljen je „Odliv mozgova iz južnih zemalja na području nege i zdravstva". Odnosi se na zemlje u kojima je potencijal u ovoj oblasti zaista veliki. Zbog finansijske i bankarske krize u pomenutim državama nema dovoljno posla u zdravstvu.

Postoji interesovanje i za negovatelje iz Srbije i BiH, kao i iz Tunisa i Filipina. Drugim rečima, Nemačka negovatelje traži širom sveta.

"Brain drain" u zemljama porekla

Südeuropa Arbeitslosigkeit Anwerbung Deutschland

Poželjni i radnici iz Srbije

Poslanik Bundestaga Nima Movasat iz stranke Levice smatra da napori idu predaleko. On je zabrinut zbog posledica za države iz kojih se regrutuju zdravstveni radnici. "U pojedinim zemljama, u kojima su raspisani konkursi, već sada vlada nedostatak osoblja za negu i to će se još pogoršati", kaže on i dodaje da je preko nevladinih organizacija već ukazao na ovaj problem.

Movasat se protivi tome da se nemačkim novcem za pomoć gradi zdravstveni sistem u navedenim državama, a da se potom obrazovana stručna snaga dovodi u Nemačku. "To prema mom mišljenju nema smisla". On upućuje i na to da su negovatelji iz Vijetnama i Indonezije stigli u Nemačku zahvaljujući pomoći nemačke Agencije za razvoj GIZ.

Nemačka vlada je u svom odgovoru Movasatu, na 13 stranica navela da se u svojoj akciji privlačenja strane radne snage pridržava međunarodnog prava. Sa tim se poklapa i Kodeks Svetske zdravstvene organizacije o angažovanju zdravstvenih radnika, koji zabranjuje dovođenje osoblja iz zemalja sa nedostatkom takve stručne radne snage. Reč je o državama u kojima na 1.000 stanovnika ima manje od 2,29 medicinskog osoblja. Taj postotak podrazumeva da je medicinski moguće zbrinuti oko 80 odsto stanovništva, a ostatak od 20 odsto teško da ima izgleda za dobijanje pomoći. Ta situacija prisutna je na primer u Vijetnamu i Indoneziji.

Velika konkurencija

Ausländische Pflegekräfte in deutschen Krankenhäusern

Interesovanje već postoji

"Mi smo sasvim svesno potpisali sporazum sa državama za koje znamo da u njima nije vanredno stanje", naglašava ministar zdravlja Nemačke Daniel Bar. On smatra da ne postoji alternativa dovođenju negovatelja iz inostranstva. Takođe kaže da postoji pritisak da se nešto učini. "Imamo žestoku konkurenciju u tom domenu. Ukoliko ništa ne učinimo, oni će otići u Švajcarsku, Veliku Britaniju ili u skandinavske zemlje. Ne možemo da budemo toliko arogantni, pa da verujemo kako možemo da odustanemo od kvalifikovanih negovatelja iz inostranstva", izjavio je ministar.

Hubert Reser iz Saveznog udruženja ambulantnih službi slaže se sa procenom ministarstva. "Bez negovatelja iz inostranstva više ne ide“, kaže on. Ovo udruženje zastupa interese oko 1.000 službi za negu i domove. "Ali još je važnije da u Nemačkoj rešimo strukturalne probleme, kako bi posao negovatelja postao atraktivniji."

Reser zahteva bolje plaćanje i bolje uslove rada. S druge stane, predstavnici struke sumnjičavi su prema kvalifikovanoj radnoj snazi iz zemalja trećeg sveta. Tvrde da bi u praksi moglo doći do problema, pre svega zbog razlika u kulturi.

"Reč je jednostavno o velikoj praznini u komunikaciji kada 80-godišnjak, kojem je potrebna nega, dolazi u kontakt sa negovateljima iz Indije, Kine ili Vijetnama", ističe ovaj stručnjak.

Autor: Hajner Kisel / Zorica Ilić
Redakcija: Jakov Leon