1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Treći talas Arapa

5. jul 2018.

„Sve ovo ovde već je arapsko“, kaže Jasem Ali iz Kuvajta i pokazuje oko sebe kuće i ulice u Sarajevu. Tu, kaže, nije problem što su arapske žene pokrivene. I, što je najvažnije, jeftino je…

https://p.dw.com/p/30svd
Foto: DW/J.Rose

„Ovo je treći talas Arapa koji stižu u Bosnu i Hercegovinu“, piše Zidojče cajtung u opširnoj reportaži iz BiH. „Prvi talas stigao je u ratnim godinama, od 1992. do 1995. godine, kada su muslimani sa Bliskog istoka izražavali solidarnost s ugroženom braćom na Balkanu. Tada su slali humanitarnu pomoć, oružje, kao i arapske borce u džihad. Posle rata, u Sarajevo i druge, muslimanske regione u BiH stigle su verske fondacije. One su ulagale u obnovu, ali pre svega – u obnovu džamija. To je još tada probudilo strahovanja od uticaja vehabizma u Bosni, državi u kojoj se islam živi veoma liberalno“.

„Sve ovo ovde već je arapsko“, citira Zidojče cajtung Jasema Alija iz Kuvajta koji oko sebe pokazuje kuće i ulice u Sarajevu. Tu će kaže da ostane tri meseca, kao i svake godine. „Ovde je najbolja klima na svetu, a planine su kao u raju“.

Što je najvažnije – jeftino je

„Karta za direktan let iz Dubaija, Dohe ili Kuvajta koji traje pet sati može da se kupi za manje od 300 evra, a i vize su odavno ukinute. Zato nije čudo što se broj posetilaca povećao: u 2015. godini Bosnu i Hercegovinu je posetilo 40.000 Arapa, a 2017. – 90.000“.

Arapi cene to što se istovremeno nalaze u Evropi, ali i u muslimanskom okruženju, piše Zidojče cajtung. „’U nekim drugim zemljama je to problem, ali ovde nije važno to što su naše žene pokrivene. I ono što je najvažnije – jeftino je’, kaže Jasem Ali.“

„’Ljudi strahuju da će se resursi ove države jednostavno pokloniti nekom drugom’, kaže Asim Mujkić, profesor sociologije na Univerzitetu u Sarajevu. On smatra da po tom pitanju iz pozadine konce povlači stranka SDA Bakira Izetbegovića, ali i neki drugi, moćni krugovi. ’Kupovina zemljišta i nekretnina povezana je s korupcijom i kriminalom. Ovde je na delu kleptokratija’.“

Kuća i za 20.000 evra

Posledice tog „trećeg talasa Arapa“ najvidljivije su na Ilidži u Sarajevu, piše nemački list. „U toj gradskoj četvrti već postoje ulice sa nizovima arapskih restorana i šiša-barovima, s firmama za iznajmljivanje automobila specijalno za arapske goste, kao i sa specijalizovanim turističkim agencijama i agencijama za nekretnine“.

Sarajevo Bosnien und Herzegowina Arabische Touristen
Prodavnica u centru SarajevaFoto: DW/J.Rose

„’Umetnost izgradnje’ – to je slogan uz pomoć kojeg Favaz Mansur želi da privuče ljude u svoju agenciju za nekretnine Al Mubarkika. Na ulazu u agenciju mušterije sede na prugastim jastucima, a u zadnjem delu male kancelarije, šef iz Kuvajtu zadovoljno gladi stomak i predstavlja ponudu. ’Možete da kupite kuću za 20.000 evra, ali i za milion’. Mansur je u Bosnu i Hercegovinu stigao pre šest godina i svojim klijentima nudi kompletan program: ’Osnivanje firme, kupovina zemljišta, izgradnja kuće’. Međutim, fizičkim licima iz inostranstva, prema zakonu BiH, nije dozvoljeno da u Bosni kupe i poseduju nekretninu. Zbog toga se kupovine obavljaju ili preko posrednika ili preko neke ofšor-kompanije. To komplikuje stvari, ali za Favaza Mansura i mnoge druge to je unosan posao.“

„Statistički je nemoguće sagledati koliko tačno zemljišta i stanova su Arapi do sada kupili. Ali ono što je poznato jeste da su arapskim novcem izgrađeni skupi hoteli, kao i dva tržna centra u Sarajevu. To se da zaključiti i po tome što se u tim tržnim centrima i hotelima – ne prodaje alkohol.“

„Tamo su živeli Srbi…“

„Oko Sarajevo niče i sve više novih odmarališta – specijalno za arapske goste. Jedno od prvih takvih jeste Sarajevo Resort, koje se nalazi 25 kilometara jugozapadno od glavnog grada. Izgradio ga je kuvajtski investitor i otvoren je 2015. godine. Male vile grupisane su oko veštačkog jezera, a na bosanskom i arapskom jeziku stoje upozorenja: ’Ovo nije voda za piće’ i ’Zabranjeno kupanje’. Nije lako doći do informacija o tom rizortu, ali se zna da je njegov kapacitet – nešto više od 1.000 kreveta – od početka jula do kraja septembra potpuno rezervisan. U ostalom delu godine odmaralište je prazno, osim što jedan manji broj arapskih turista dolazi na skijanje.

U blizini odmarališta je seoce Oseonik. Njegovi stanovnici već su se navikli na nove komšije. Asim Bužo kaže da njegova supruga tamo kao čistačica i da zarađuje mnogo više nego što bi to mogla na nekom drugom mestu. Bužo se priseća i poklon-paketa sa sokom, kafom i keksom, koje su tokom islamskih praznika delili bogati gosti odmarališta. Onda pokazuje i na prazna polja iza svoje kuće: Sve ovo je već prodato i tamo će uskoro da nikne novo odmaralište‘. Tamo su, kaže, živeli Srbi. Nakon rata su otišli, a zemlja sada može jeftino da se kupi. ’Ja svoju zemlju neću da prodam ni za kakve pare. Gde onda da idem?’“

Priredila: Aida Sofić Salihbegović

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android