1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Trenutna situacija je ljudska katastrofa"

Amir Purić | Naser Ahmadi
3. avgust 2018.

Peter Van der Auverart, koordinator Međunarodne organizacije za migracije za Zapadni Balkan uputio apel izbeglicama u Unsko-sanskom kantonu da prihvate smeštaj koji im se nudi - mada je dalje od granice sa Hrvatskom.

https://p.dw.com/p/32apI

Koliko migranata se trenutno nalazi na severozapadu Bosne i koji su najveći izazovi sa kojima se oni suočavaju? A sa kojim poteškoćama se vi suočavate, kao UN agencija za migracije (IOM)?

Peter Van der Auverart: Prema našoj proceni u Unsko-sanskom kantonu nalazi se između 3000 i 3500 migranata. Svi pokušavaju da dođu do Hrvatske, međutim moraju da provedu neko vreme u kantonu. Teško je reći tačan broj zato što ljudi pristižu svakog dana. Ali svakako da imamo ljude koji svakodnevno nelegalno prelaze granicu sa Hrvatskom. U Unsko-sanskom kantonu nema dovoljno zvaničnih smeštajnih kapaciteta, što znači da migranti nisu registrovani na mestima u kojima možemo da nadgledamo koliko ljudi dolazi i odlazi. Stoga najveći izazov ostaje zvaničan smeštajni kapacitet.

Bivši hotel Sedra predstavlja odlično rešenje za porodice i ima kapacitet za 400 osoba. Trenutno u njemu odseda 150, odnosno sve porodice sa decom koje su odabrane po kriterijumu ranjivosti. Neki su prethodno bili smešteni u domu u Bihaću, a neki su došli iz naselja Polje u Velikoj Kladuši.

Ono što je i dalje hitno, kao i prethodna dva meseca jeste da se nađe rešenje za smeštaj osoba koje nisu dobile mesto u Sedru. Skoro 1000 ljudi sada živi u studentskom domu što je očigledno više nego što ta zgrada može da podnese u obliku u kojem je sada. Imamo migrante u naselju Polje u Kladuši, stoga smeštaj ostaje najveći izazov.

Zbog nedostatka zvaničnog smeštaja, zaštita i sigurnost zadaju brige - bilo da se radi o svađama među migrantima kao prošle nedelje u Velikoj Kladuši ili o migrantima kojima prilaze krijumčari i trgovci ljudima. Oni često nemaju najbolje namere te hoće da ih prevare za novac. Mladi ljudi su izloženi bandama koje pokušavaju da im prodaju drogu ili da ih regrutuju za prodaju droge. Svi ovi problemi bi mogli biti pod kontrolom ukoliko se obezbedi adekvatan smeštaj.

Stoga smatram da je za lokalno stanovništvo, a posebno u Velikoj Kladuši i Bihaću koji je veoma dobro reagovao na tešku situaciju, bilo mnogo lakše ukoliko bi migranti bili udaljeni od centra grada, daleko od parkova u službenom smeštaju.

Postoji mnogo prijava migranata o nasilju hrvatske policije, o nasilnom vraćanju sa granice sa Hrvatskom ali i Slovenijom. Da li možete da potvrdite ove navode i kakav je stav IOM-a?

Ne mogu da potvrdim da li su ove priče istinite. Jedina stvar koju mogu da potvrdim jeste da ima mnogo migranata koji o otme govore. IOM-ovi radnici na terenu, takođe, slušaju ovakve priče. Međutim, nemam nikakvo nezavisno sredstvo da proverim da li je to sve tačno.

Takođe znam za nasilje među migrantima. Kada migranti imaju povrede, ponekad je teško da se bez odgovarajuće istrage ustanovi gde su one nastale.

Naš zvaničan stav je jasan: svaka država ima pravo da kontroliše svoje granice, uz poštovanje evropskih i medjunarodnih  zakona za zaštitu ljudskih prava i prava na azil. Jasno je da ni pod kojim uslovima ljudi nemaju pravo da vrše nasilje, čak i ako migranti granicu pređu nelegalno. Mogu biti zaustavljeni – države imaju suvereno pravo da odluče da li će prihvatiti ljude na njihovu teritoriju ili ne. Zahtev za podnošenje azila je drugo pitanje, ali nasilje nikad ne može da bude odgovor na nelegalno prelaženje granica.

Trenutna situacija u Velikoj Kladuši je najverovatnije najgora u zemlji. Da li IOM ima neki plan za ovo?

Očigledno, situacija je neodrživa. Ljudi ne mogu ostati u naselju Polje bez obzira na to koliko je novca tu uloženo. Kada pada kiša, poplavljeno je, a tamošnja mala reka je veoma zagađena. Mesto nije za trajni smeštaj. Radimo zajedno sa lokalnim vlastima u Velikoj Kladuši i sa ministarstvom bezbednosti da nađemo zajedničko kratkoročno rešenje i premestimo ljude na drugu lokaciju. Jedna od pomenutih lokacija bila je Agrokomerc, koji bi nakratko mogao da bude bolja alternativa umesto Polja. Nadam se da ćemo sledeće nedelje imati rešenje za alokaciju ljudi iz naselja, bar na neko vreme.

Situacija sama po sebi je ljudska katastrofa u to nema sumnje. U naselju Polje postoje zdravstveni i bezbednosni problemi. Sada je u toku određivanje prioriteta za porodice koje bi iz Polja trebalo da dodju u hotel. Ima i porodica koje odbijaju da se presele, čak i ako žive u naselju Polje. Žele da ostanu blizu granice sa Hrvatskom zato što su napravile dogovor sa krijumčarima o prelasku granice.

Dakle, ukoliko neko od migranata sluša ovaj intervju, preporučujem porodicama i deci da odu odatle. Imamo smeštaj i postoji protokol po kome možete da se prijavite. Nažalost, videli smo da uprkos najboljim naporima UNHCR-a da razgovara sa migrantima, oni odbijaju da dođu ovamo.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android