1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Društvo

Testiranje na ulasku u Nemačku: Šta se menja za povratnike?

Nemanja Rujević dpa, dw, ard
15. septembar 2020.

Od utorka se pravila za testiranje povratnika na ulasku u Nemačku menjaju, ali to najpre ne pogađa došljake iz Srbije. Za njih do kraja meseca važi besplatno testiranje, a od oktobra najmanje pet dana karantina.

https://p.dw.com/p/3iU7q
Red za testiranje na aerodromu u Minhenu
Red za testiranje na aerodromu u MinhenuFoto: picture-alliance/dpa/P. Kneffel

U sezoni odmora je Nemačka uvela testiranje na aerodromima, železničkim stanicama i autoputevima kako bi preudpredila uvoz korone u zemlju. Od utorka važe drukčija pravila, ali se za došljake iz Srbije i zemalja regiona još dve sedmice ništa ne menja.

Šta se menja od utorka?

Dok su povratnici iz takozvanih rizičnih zemalja – među kojima su Srbija, ostatak Zapadnog Balkana, kao i još preko 130 zemalja ili regiona u svetu – obavezni da se testiraju na ulasku u zemlju ili provedu 14 dana u karantinu, povratnici iz zemalja koje se ne smatraju rizičnim do sada su mogli da se testiraju dobrovoljno i besplatno.

Od utorka (15. septembar) povratnici iz zemalja koje nisu rizične više se neće testirati kada to požele, već samo ako zbog simptoma postoji sumnja na koronu.

Zašto se ovo pravilo menja?

Poslednjih nedelja nemačke laboratorije rade gotovo na granicama svojih mogućnosti – sedmično se obavlja oko 1,1 milion testova. Kritičari su prebacivali Ministarstvu zdravlja da tako široko testiranje košta mnogo rada i novca, te da je bolje testirati ciljano.

Šta je sa povratnicima iz Srbije?

Za ljude koji iz Srbije dolaze u Nemačku – bez obzira koje državljanstvo imaju – i dalje važi obavezno i besplatno testiranje po ulasku u zemlju.

Do sada je to teklo ovako: kada se doputuje recimo avionom, stane se u red pred mobilnom stanicom za testiranje gde se uzima bris. Putnik se uputi da instalira posebnu korona-aplikaciju gde će, obično u roku od 48 sati, dobiti negativni ishod testa. Jedino ako je pozitivan, Zavod za javno zdravlje ga zove telefonom.

Dok čeka na rezultat testa, povratnik je dužan da bude u samoizolaciji u svom smeštaju.

Ko se ne testira na ulasku – recimo jer je došao automobilom i nije zastao na nekoj od stanica za testiranje na autoputu – može to da učini besplatno i u narednih deset dana u nekoj od laboratorija ili kod svog lekara opšte prakse (u međuvremenu ne sme da napušta kuću).

U suprotnom, mora da provede punih 14 dana u karantinu. To važi čak i onda kada putnik na ulasku ne dobije nikakav papir ili obaveštenje. Kazne za nepoštovanje karantina su  drakonske u pojedinim pokrajinama.

Ovako se testira na aerodromu u Keln/Bon
Ovako se testira na aerodromu u Keln/BonFoto: picture-alliance/Geisler-Fotopress

Kako će biti od 1. oktobra?

Za sada još nije potvrđeno, ali sva je prilika da će od početka oktobra biti ukinuto testiranje povratnika iz rizičnih zemalja na ulasku u zemlju. Tada će oni morati da budu u kućnoj samoizolaciji ili punih 14 dana, ili najmanje pet dana nakon čega bi se testirali u sopstvenoj režiji i, kada stigne negativni nalaz, bili oslobođeni karantina.

Ko uopšte sme iz Srbije u Nemačku?

Ulazak iz rizičnih zemalja dozvoljen je i dalje samo nemačkim državljanima i strancima koji žive i rade u Nemačkoj. Osim toga, ljudima koji dolaze poslom poput kamiondžija ili sezonskih radnika, onima koji moraju na sud, imaju zakazano lečenje, ili idu u posetu bračnom partneru. Turističke posete su zabranjene.

Da li se Nemačkoj isplatilo masovno testiranje putnika?

Na to je teško odgovoriti. Sa jedne strane, ima pokrajina gde je poslednjih nedelja oko trećina ukupnih registrovanih slučajeva korone zapravo kod povratnika u zemlju – oni možda ne bi bili otkriveni bez masovnog testiranja. Po udelu prednjače došljaci sa Kosova, zatim Turska, a onda daleko iza njih slede Hrvatska i Srbija.

Sa druge strane, nakon miliona testova na ulasku u zemlju, virus je potvrđen kod jednog procenta testiranih. Institut „Robert Koh“ ne želi da ocenjuje da li je to uspeh ili nije. Kritičari veruju da to može bolje uz manje trošenje resursa – ako se testira ciljano.

K tome je u Bavarskoj, gde većina ljudi ulazi drumskim putem, došlo do pravog haosa. Loše organizovane stanice za testiranje u kojima bez digitalnih datoteka rade volonteri, a ne stručnjaci, dovele su do toga da desetine hiljada proba uzetih od putnika nije moglo da se obradi na vreme. Među njima je bilo preko hiljadu pozitivnih na koronu koji su zatim prekasno obavešteni.

Korona poremetila planove brucošima u Srbiji

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android