1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Takav vam je Šmit“

5. oktobar 2022.

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je, ukratko, hteo da spreči da bošnjačka većina bira hrvatske predstavnike, piše štampa na nemačkom. Neki ocenjuju da je tajming odluke zapravo podrivanje demokratije.

https://p.dw.com/p/4HmFR
Foto: DW

Minhenski Zidojče cajtung u tekstu naslovljenom „Moćni Nemac iz Sarajeva“ osvrće se na  izmene Izbornog zakona koje je Šmit nametnuo u nedelju (2. oktobar), usred izbornog dana.

„Nesporno je da su reforme bile suštinski nužne, ali je, čak i za one dobronamerne, bilo iritantno vreme njihovog donošenja u nedelju uveče“, piše list. „Dok je Šmit saopštavao odluke o nametnutim izmenama, u celoj zemlji su prebrojavani glasovi. Do zatvaranja biračkih mesta, nedugo pre toga, građanke i građani su glasali za kandidate na brojnim pozicijama u njihovoj prekompleksnoj državnoj strukturi.“

Mnogi su, navodi se dalje u tekstu, imali utisak da neko na autoritaran način pokazuje nepoverenje u proces političkog odlučivanja ljudi u zemlji. Potom se ističe da se Predstavništvo Evropske unije u Sarajevu distanciralo od Šmitove odluke, ali i da su pohvale stigle iz tamošnje američke i britanske ambasade.

„Time se pokazao pritisak pod kojim se nalazi međunarodna zajednica: ruska invazija na Ukrajinu dala je novi podsticaj angažmanu zapadnih zemalja Bosni i Hercegovini – nakon što je to polje godinama bilo prepušteno akterima poput Moskvi vernog bosansko-srpskog separatiste Milorada Dodika koji je najglasniji u zahtevima za ukidanje Kancelarije Visokog predstavnika.“

No, Kristijan Šmit je navikao da ga napadaju, piše Zidojče, te podseća na vreme od pre pet godina kada se ovaj bavarski demohrišćanin kao savezni ministar poljoprivrede našao pod unakrsnom vatrom u Briselu. Tada je na svoju ruku glasao za upotrebu spornog herbicida glifosata na nivou EU, iako je tadašnja ministarka za životnu sredinu iz redova Socijaldemokrata bila protiv toga.

Ekolozi su tada optužili Šmita da je popustio hemijskom lobiju, a oni koji su stali u njegovu odbranu tvrdili su da je ta odluka čak pomogla u postepenom prelasku na ekološki prihvatljiviju poljoprivredu.

Sam Šmit je kasnije, piše Zidojče, lakonski komentarisao svoje postupke rečima: „Takav vam je Šmit.“

Njegovi zakoni u BiH tema su i vodećeg švajcarskog lista Noje cirher cajtunga. „Najjednostavnije rečeno, cilj je ograničiti mogućnosti uticaja muslimanske većine na izbor hrvatskih predstavnika. Nasuprot tome, za hrvatsku manjinu su smanjene mogućnosti stavljanja veta. Time bi politički sistem trebalo da se učini funkcionalnijim i stvori osnova za pokretanje neophodnih reformi.“

„Međutim, promena takođe jača etnizaciju bosanske politike. Šmit je davno najavio da će iskoristiti ovlašćenja ako strane ne postignu kompromis. Najjača hrvatska stranka u zemlji podržava reformu, dok je bošnjačke snage odbijaju“, piše ciriški list.

No, bez obzira na stav o reformi, vreme donošenja uredbe je izuzetno problematično, rekao je za Noje cirher cajtung politikolog Daniel Bohsler, koji se u Beogradu i Beču bavi proučavanjem demokratije.

„To je omalovažavanje demokratskog procesa. Osim toga, Šmit nije dao priliku novoizabranim institucijama da potraže rešenje. To je utoliko više uznemirujuće što su se nakon izbora nazirali određeni pomaci“, rekao je politikolog.

Potpuno zgražanje vlada među bošnjačkim posmatračima, piše list, Šmitu se prebacuje da ima metode kao „kolonijalni gospodar“ i da je izveo „puč“.

„Rasprave u Bosni i Hercegovini uvek pate od dramatizacije. S obzirom na ovu uznemirenost, postavlja se pitanje može li reforma izbornog zakona zapravo smanjiti blokade bosanskog političkog sistema ili će je pre povećati“, zaključuje se u tekstu.

priredio F. Šabanović

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.