1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

(Sve tiše) kontroverze oko izbeglica

Saša Bojić11. septembar 2015.

U Nemačkoj je u toku velika politička i medijska „kampanja dobrodošlice“. Kancelarka je rekla da broj potražilaca azila sa ratnih područja „nema gornju granicu“. Ali bavarska stranka CSU opire se takvoj politici…

https://p.dw.com/p/1GUx5
Ungarn Budapest Flüchtlinge mit Merkel Plakaten
Foto: Reuters/B. Szabo

Nemačka ovih dana kao da nema nameru da kontroliše i usmerava reke izbeglica koje, uglavnom preko Bavarske, pristižu preko takozvane „Balkanske rute“. Kao i u drugim zemljama, i u Nemačkoj su do pre mesec dana vođene diskusije o novoj situaciji u Evropi. U njima su mogla da se čuju svakakva mišljenja, među kojima i ona da ne treba primati izbeglice, ili da njihov priliv treba maksimalno ograničiti. Takva mišljenja su dopirala pretežno iz desnokonzervativnog tabora. Osim toga, izvedeno je i više napada na prihvatilišta za izbeglice; u Hajdenauu su se desničarski ekstremisti sukobili sa policijom, a u Drezdenu su, na primer, napali sugrađane koji su pripremili doček imigrantima sa porukama dobrodošlice.

Desio se prelom

A onda je došlo do naglog preloma: reči skepse su utihnule. Vicekancelar Zigmar Gabrijel je pre tri dana izjavio da Nemačka i ove godine, i narednih godina, može da prima i po 500.000 izbeglica godišnje (do kraja ove godine će ih biti oko 800.000). A kancelarka Angela Merkel je 9.9. u Bundestagu rekla da potražioci azila i ratne izbeglice koje imaju pravo na pomoć moraju biti što brže integrisani u nemačko društvo; da će mnogi među njima postati „novi građani“ ove zemlje te da „nećemo dopustiti da oni koji mrze strance izdaju naša osnovna prava“.

Kancelarka je za dnevnik Rajniše post rekla da nemačka vlada ne može da postavi gornju brojčanu granicu za broj izbeglica koje će njena zemlja da primi: „pravo na azil zbog političkog progona ne zna za gornju granicu“ – „to važi i za izbeglice koje nam dolaze iz pakla građanskog rata“.

U medijima su takve poruke postale dominante nekoliko dana pre nego što je kancelarka zvanično iznela svoj stav. Kritičari govore o medijskoj kampanji: Tabloid Bild je u jednom broju svakom čitaocu poklonio nalepnicu sa natpisom: „Izbeglice, dobrodošle!“ Magazin Špigel je na naslovnoj strani objavio slogan: „Netrpeljivost prema strancima truje Nemačku“ i objavio mnoštvo fotografija muških i ženskih lica stranaca za objašnjenjima da oni nisu „neobrazovani“, „kriminalni“, „opasni“ ili „pohlepni“, već su „progonjeni“, „mučeni“, siromašni“, i „gladni“. Jedan od najčešćih pojmova u analizama glasi: „kultura dobrodošlice“. Na televiziji ZDF je organizovana gala-svečanost sa pozivom za priikupljanje dobrovoljnih priloga za izbeglice itd.

CSU se žestoko protivi

To je dovelo do vidne promene raspoloženja u javnosti – osim u desnoradikalnom taboru i stranci Hrišćansko-socijalne unije CSU. Sestrinska stranka vladajuće CDU koja postoji samo u Bavarskoj, iznela je oštre kritike na račun vlade. Bivši nemački ministar unutrašnjih poslova i potpredsednik poslaničkog kluba CSU u Bundestagu Hans-Peter Fridrih za list Pasauer noje prese rekao da će „odluka da se izbeglice iz Mađarske bez kontrole i registracije puštaju u Nemačku imati fatalne posledice“. On je dodao da je i pored ljudski dirljivog gesta koji društvo pokazuje pri dočeku izbeglica, zadatak politike da razmišlja dugoročnije od jednog dana i da donosi odluke koje su važne za budućnost. „Izgubili smo kontrolu“, rekao je između ostalog Fridrih.

On je postupak vlade u Berlinu nazvao „neodgovornim“, između ostalog zato što ne može tačno da se proceni ni koliko je među pridošlima boraca IS ili islamističkih „spavača“. Fridrih se ponadao da „to neće jednog dana dovesti do ružnog otrežnjenja“ te da „na svetu nema zemlje koja se takvoj opasnosti tako naivno izlaže“ kao Nemačka.

Slično je – za list Minhner Merkur - govorio i bavarski ministar finansija Markus Zeder. Po njegovim rečima, „priliv izbeglica je stvorio vrtlog koji je sve jači“ i sa kojim Nemačka ne može da se nosi. „Ono što je zamišljeno kao kratkoročno otvaranje granica za sirijske izbeglice preti da se pretvori u pravilo“. Zeder se požalio i da se o temi izbeglištva premalo komuniciralo između CDU i CSU.

Većina Nemaca nije zadovoljna politikom

Volstrit onlajn na nemačkom prenosi izjavu nemačke poslanice CSU u Evropskom parlamentu Monike Holmajer. Ona je upozorila da se potcenjuju problemi do kojih će dovesti stalno povećanje broja izbeglica u Nemačkoj: „teškoće će nastupiti kada prođe prvi talas pomoći, i kada postane jasna realnost u kojoj će se izbeglicama pridružiti i članovi njihovih porodica, realnost koja će se videti u obdaništima, u školama. I ako osim toga i dalje hiljade izbeglica budu pristizale u našu zemlju“ – „mi jesmo narod koji je spreman da pomaže, ali red veličine od milion ili dva miliona izbeglica može da dovede do problema“.

Ekonomski portal Dojče virtšafts nahrihten je jedan od retkih koji prenosi rezultate ankete koju je sproveo institut Emnid za televiziju N24: „64 odsto Nemaca smatra da nemačka vlada ne vodi ispravnu politiku prema izbeglicama. Od toga njih 26 odsto smatra da je ta politika veoma loša, a 38 odsto da je ona uglavnom loša. Anketirani su očito poveli računa o razlici između politike i potrebe da se pomaže izbeglicama; 36 odsto ispitanih smatra da pridošlice dobijaju nedovoljnu pomoć, ali zato je njih „47 odsto za ponovno uvođenje granica u Evropi. U Istočnoj Nemačkoj je za tu meru čak 61 odsto ispitanih.“