1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Studija: AfD jača, ali ne i desničarski stavovi u Nemačkoj

1. oktobar 2023.

Čini se da AfD trenutno jača u celoj Nemačkoj. Međutim, to ne znači da raste broj desničara - isti je kao i 2016. sudeći po studiji o kojoj je ovde reč. Razlog za snagu AfD-a leži negde drugde, piše Jerg Šenenborn.

https://p.dw.com/p/4X0jg
Pristalice AfD tokom izbrne kampanje za gradonačelnika u Nordhauzenu
Pristalice AfD tokom izbrne kampanje za gradonačelnika u NordhauzenuFoto: Ronny Hartmann/AFP/Getty Images

Istraživanje javnog mnjenja jasno pokazuje da je nemačko društvo u stanju velike zabrinutosti: 81 odsto građana je trenutno zabrinuto za budućnost, samo 14 odsto ima pouzdanja (da će sve biti dobro). Uporedive vrednosti su izmerene samo još između 2003. i 2005. tokom faze velike nezaposlenosti. Bilo je to u vreme drugog mandata kancelara Gerharda Šredera (SPD) kada je na vlasti bila koalicija socijaldemokrata i Zelenih.

Ovo su rezultati ispitivanja javnog mnjenja Dojčandtrend ekstra koji je Infratest dimap sproveo u ime WDR-a - i koji dublje prodire u stavove i uverenja glasača Alternative za Nemačku, (AfD).

Broj desničara isti kao 2016.

Desno-ekstremistička i izrazito desničarska uverenja nisu porasla u ovakvom raspoloženju - nalaze se tačno na nivou kao i 2016.

Radi merenja ličnih političkih stavova, ispitanicima je postavljeno šest naučno priznatih standardnih pitanja, na primer o odnosu prema diktaturi, nacionalsocijalizmu ili ksenofobiji. Pitanja i evaluacija su identični kao 2016. godine.

Prema ovoj studiji, 22 odsto ispitanih može se svrstati u desničare - 8 odsto u desne-ekstremiste (9 odsto 2016.), a još 14 odsto u izrazite desničare (13 odsto u 2016).

S druge strane, 55 odsto ispitanika potpuno je odbacilo sve iznete izjave, što je 3 odsto više nego 2016.

AfD okuplja postojeće desničare

Iako se veličina desnog političkog miljea u Nemačkoj nije promenila, AfD mnogo više nego ranije okuplja ljude takvih stavova. Među pristalicama ove stranke, njih 27 odsto se mogu klasifikovati kao desni-ekstremisti, a još 25 odsto kao izraziti desničari.

S jedne strane, ovo je značajno povećanje u odnosu na 2016. - tada je bilo 20 desnih-ekstremista, odnosno 24 odsto izrazitih desničara.

Međutim, broj pristalica AfD-a u Nemačkoj je u istom periodu porastao - sa 12 na 22 odsto - prema brojkama redovnog ispitivanja javnog mnjenja Dojčlandtrend.

Privlačnost AfD-a u ovom miljeu se više nego udvostručila, pa ova stranka u svom biračkom telu sada uključuje veliki deo ljudi sa desničarskim pogledom na svet.

Pristale AfD ovu stranku vide drugačije

Pristalice AfD-a imaju potpuno drugačiju percepciju političkih ciljeva te stranke od većine stanovništva.

Skoro tri četvrtine svih ispitanih građana za pravom glasa u Nemačkoj smatra AfD desničarskom ekstremističkom strankom - ali ovu procenu deli samo 18 odsto biračkog tela AfD-a.

A čak 80 odsto pristalica AfD-a kaže da ih „nije briga što se AfD delimično zvanično smatra desno-ekstremičkom, sve dok se bavi pravim pitanjima".

AfD u velikoj meri iskorišćava svoj birački potencijal

AfD je trenutno jedina partija koja u velikoj meri iskorišćava svoj birački potencijal. 24 odsto Nemaca trenutno u osnovi može da zamisli da u budućnosti glasa za AfD. A sudeći po redovnom ispitivanju javnog mnjenja Dojčlandtrend trenutno 22 odsto Nemaca sa pravom glasa kaže da ima nameru da glasa za AfD.

Poređenja radi: najveći potencijal imaju stranke Unije CDU /CSU - 52 odsto. Ali samo 28 odsto Nemaca sa pravom glasa trenutno želi da glasa za njih.

Parlament Tiringije - opozicioni poslanici AfD i CDU zajednički su glasali o smanjenju poreza protiv manjiske vlade koju čine SPD, Zeleni i Levica.
Parlament Tiringije - opozicioni poslanici AfD i CDU zajednički su glasali o smanjenju poreza protiv manjiske vlade koju čine SPD, Zeleni i Levica.Foto: Martin Schutt/dpa/picture alliance

Više od polovine pristalica AfD-a (55 odsto) može da zamisli da će u budućnosti glasati za neku drugu stranku u Bundestagu; taj procenat je nešto veći na Zapadu nego na Istoku. Tamo je veza sa AfD-om jača.

Ova studija još jednom pokazuje strukturne razlike u javnosti istočne i zapadne Nemačke. Nije samo glasačko ponašanje ono što se razlikuje; prema istraživanjima, AfD je trenutno najjača snaga u nekoliko pokrajina istočne Nemačke. Shodno tome, desničarski stavovi su rasprostranjeniji nego na Zapadu. Dvanaest procenata ispitanih na istoku može se klasifikovati kao desni- ekstremisti (sedam na Zapadu), a još 20 procenata kao izraziti desničari (13 na Zapadu).

Nezadovoljstvo politikom azila i slobode govora

Odlučujući motiv birača AfD-a je zabrinutost i nezadovoljstvo ključnim društvenim dešavanjima, posebno povećanom imigracijom izbeglica i potražilaca azila.

Kritički stav prema ovoj temi preovlađuje i u nemačkoj populaciji u celini, ali je posebno izražen kao centralni politički motiv među pristalicama AfD-a.

Ukupno 67 odsto svih anketiranih građana s pravom glasa trenutno nije za prijem imigranata - među glasačima AfD-a je to čak 95 odsto.

Ne uzimajući u obzir sadašnju situaciju, 48 odsto svih ispitanika deli zabrinutost da „previše stranaca dolazi u Nemačku" - dok je među pristalicama AfD to 85 odsto.

Dve trećine svih ispitanika (67 odsto) ima percepciju da čoveka  „danas izoluju ako iznese svoje mišljenje o određenim temama", a među pristalicama AfD ta brojka je čak 96 odsto.

Slična je situacija i sa strahom da će kriminal „naglo porasti u budućnosti". Tu zabrinutost iskazuje 65 odsto svih ispitanika, a mnogo više - 96 odsto onih koji žele da glasaju za AfD.

AfD se uspešno bavi pitanjima koja brinu većinu stanovništva

Istraživanje pokazuje: Razlog za snagu AfD-a nije, kako se često pretpostavlja, širenje desničarskih ili desno-ekstremističkih stavova.

Štaviše, analiza jasno pokazuje dva razvoja događaja: s jedne strane, AfD sve više okuplja oko sebe već postojeći desničarski milje. Ali: polovina biračkog tela AfD ne može se svrstati u desničare. Ovaj deo pristalica AfD ostaje otvoren za druge političke stranke. 

Ali ono što je još važnije jeste da se AfD uspešno bavi pitanjima koja se tiču i koja zabrinjavaju jasnu većinu stanovništva – i za koja mnogi ljudi očigledno nalaze premalo razumevanja kod drugih partija.

Jerg Šenenbron kod velikog monitora tokom glasanja u SAD u noći između 8. i 9. novembra 2016.
Jerg Šenenbron kod velikog monitora tokom glasanja u SAD u noći između 8. i 9. novembra 2016.Foto: DW/B. Bathke

Autor teksta je Jerg Šenenborn. On je od 2019. direktor programa WDR, najveće medijske kuće u okviru nemačkog javnog servisa ARD. Šenenborn redovno analizira rezultate važnih izbora i vodi odgovarajući program na Prvom programu nemačke televizije.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.