1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Stripovi kao „prozor kroz gvozdenu zavesu“

9. april 2009.

Najtiražniji nemački strip Abrafaks broji svoje 400. izdanje, ali u zapadnom delu Nemačke malo ko zna za njega. U vreme DDR-a, Abrafaksi i Digedagsi vodili su svoje čitaoce „iza gvozdene zavese“ na put oko sveta.

https://p.dw.com/p/HTU5
Abrafaksi su bili i ostali dečiji junaci, ali i dalje samo u istočnom delu Nemačke
Abrafaksi su bili i ostali dečiji junaci, ali i dalje samo u istočnom delu NemačkeFoto: picture-alliance/ZB

Četiristoto izdanje o avanturama Abrafaksa nalazi se na kioscima. Retki znaju da je nekadašnji strip iz bivše Istočne Nemačke - DDR-a danas najtiražniji nemački strip i da se izdaje u 100.000 primeraka. U vreme DDR-a taj strip i njegov prethodnik Digedang mogli su da se nabave samo tajnim kanalima. Naime, bili su stalno rasprodati.

Oni se zovu Abraks, Brabaks i Califaks i za mnoge u DDR-u bili su pravi i istinski junaci. Dok su njihovi čitaoci bili „zatvoreni“, oni su istraživali daleke zemlje i na taj način zadovoljavali njihove čežnje i želje: san o divljem životu sa one strane zida.

Preteča Abrafaksa bili su Digedagsi. Nastali su 1950-tih godina, kao socijalistički odgovor na Mikija Mausa. Prvo izdanje mozaik-knjižice pojavilo se 1955. godine na 35 stranica u boji, koju je crtač Hanes Hegen, lišen političke doktrine, učinio pravim narodnim stripom.

Skoro svako u istočnom delu Nemačke i danas ih se seća. Muškarci, danas gospoda u poodmaklom dobu, dobijaju sanjalački pogled u očima kad ugledaju svoje junake iz detinjstva:

„Pa da, mi smo mnogo stvari iz nauke, istorije i geografije naučili iz stripova. Priče se događaju na različitim mestima i mnogi čitaoci su posle, kad je to postalo moguće, posetili ta mesta iz stripova, i ustanovili da su zaista bila verno prikazana“, priča jedan ljubitelj stripa.

Jedan od stripova
Jedan od magazina sa AbrafaksimaFoto: AP

Nije bilo propagande

Peter Lang, bivši umetnički rukovodilac Centra za kulturu u Berlinu i kolekcionar originalnih stripova kaže:

„Kad pogledam unazad, rekao bih da sam ja s Digedagsima već bio u egzilu. To mi kao detetu uopšte nije bilo jasno, jer nije imalo nikakve veze s životom u DDR-u.“

U svetu stripova Hanesa Hegena nije bilo propagande ni sive svakodnevnice, kao u ostalim časopisima za mlade. Svet Digedagsa, istočnonemačkih Gala, bio je šaren, strastven i pun vizija. Uvek su se tu pojavljivali gigantski, intergalaktički i utopijski gradovi, u kojima bi se Digedagsi skrivali.

Vizije budućnosti bile su šarene: leteći-električni vozovi, četvorospratne petlje ili vremensko putovanje u Rim ili Veneciju. Nije bilo ni karikatura, brzopoteznih crteža, već samo divlje i smešne priče u slikama. Danas su originalni crteži kao umetnička dela veoma vredni i među kolekcionarima izrazito traženi.

Hegen živi povučeno

Crtač Hegen, pravim imenom Johanes Hegenbart, studirao je umetnost u Beču, a zatim u Lajpcigu. Sa 30 godina nacrtao je svoj prvi strip - sliku iz njegovih snova, kako je to sam jednom rekao. Odlučno je izbegavao da od svojih junaka stvori „vesele pionire“ i propagandne junake i zbog toga su ga čitaoci voleli.

Magazin je sredinom 1970-ih imao tiraž od 660.000 primeraka - ali, uprkos tome, bio je stalno rasprodat i jako teško se mogao nabaviti. Hanes Hegen danas živi povučen od javnosti i ne daje intervjue.

Ove godine nastala je prava pomama za Digedagsima i Abrafaksima: planira se izložba o strip-junacima iz DDR-a u Briselu - svetskoj prestonici stripova jer oni nisu ništa lošiji od Tima, Snupija ili Asteriksa. Ipak, u zapadnom delu Nemačke ti strip junaci i do danas su ostali prilično nepoznati, iako, prema podacima o tiražima, čitalaca i obožavalaca imaju u preko 15 zemalja.

Autor: Kristof Rihter / Iva Jerkan

Odgovorni urednik: Ivan Đerković