Spomenik i stare ratne rane
10. avgust 2018.
U Tomislavgradu ili Duvnu kako se pre zvao, ovog petka (10.8.) će službeno biti otkriven spomenik prvom predsedniku susedne Republike Hrvatske Franji Tuđmanu. Hrvatska udruženja nastala iz proteklog rata pozivaju „sav duvanjski i hrvatski puk" na otkrivanje spomenika „utemeljitelju moderne hrvatske države". U saopštenju se navodi kako „hrvatski narod duvanjskog kraja ovim činom iskazuje zahvalnost" prvom hrvatskom predsedniku „za sve dobro što je učinio za svoj hrvatski narod". Kako je najavljeno, spomenik bi trebalo da otkrije sin Franje Tuđmana, Miroslav.
Hrvati Tomislavgrada uglavnom podržavaju ovaj čin. „Većina ljudi u ovom kraju nema ništa protiv Franje Tuđmana i većina ih je za spomenik, iako misle da spomenika imamo i previše", kaže stanovnik grada za DW koji bi radije ostao anoniman. O Tuđmanovom spomeniku raspravlja se i na društvenim mrežama. Jedni smatraju da je hrvatski predsednik „zadužio Hrvate" zbog čega „zaslužuje spomenik", ali i među Hrvatima se čuju kritike i sumnje kako bi i na otkrivanju spomenika „u prvim redovima" lako mogli biti „lažni branitelji i dezerteri, te članovi kriminalne hobotnice HDZ-a BiH koja je opljačkala i raselila Hrvate iz BiH". Neki primećuju i da „u Duvnu već ima više spomenika nego ljudi".
Milan Karan: „Ne želim otvarati stare rane"
Mnogi Bošnjaci i Srbi Tomislavgrada koji su tokom proteklog rata bili žrtve progona i drugih zločina, nisu srećni zbog podizanja spomenika Franji Tuđmanu, ali su im reakcije srazmerno suzdržane. Srbin Milan Karan preživeo je torture u ratnom Tomislavgradu gde je bio zatvoren osam meseci. Danas živi u Aranđelovcu. Kaže da ne želi komentarisati otkrivanje spomenika Franji Tuđmanu „jer je to stvar Hrvata Tomislavgrada i njihovog odnosa prema događajima koji su obeležili jednu epohu".
Na molbu da oceni postupak gradskih čelnika koji su to omogućili, on misli kako „svaka vlast koja valja Hrvatima u Tomislavgradu morala bi da valja i manjinskim narodima" i da bi ekonomija i opšti napredak trebalo da budu najbolji pokazatelji efikasnosti te vlasti.
„Ne želim se vraćati u vreme rata. Naše rane su se zacelile, ali su ostali ožiljci i ja ih ni na koji način ne želim otvarati", rekao je Karan za DW. Njegovo je mišljenje i da se baš svi događaji koji podsećaju na protekli rat, uključujući Oluju i Srebrenicu, „zloupotrebljavaju za otvaranje starih rana".
Za predstavnike udruženja Srba Duvna sa sedištem u Beogradu danas u Tomislavgradu uopšte nema Srba „osim nekoliko osoba u takozvanim mešovitim brakovima koje su prihvatile hrvatske običaje i veru". Ali i oni nerado komentarišu otkrivanje spomenika bivšem hrvatskom predsedniku. Tomislavgrad posećuju obično jednom godišnje kako bi, uz prigodne verske obrede, obišli grobove svojih najbližih. To žele činiti i ubuduće, dostojanstveno i, kako kažu, ni sa čim ne provocirajući lokalno stanovništvo.
"Zašto nisu protestovali bošnjački predstavnici?"
Što se tiče Bošnjaka, po mišljenju predsednika Saveza logoraša BiH Jasmina Meškovića, njihovi se politički predstavnici „nisu dovoljno energično protivili" podizanju spomenika Franji Tuđmanu, niti su primereno osudili taj čin. „Imamo dovoljno zaslužnih ljudi da im se grade spomenici, a ne da se na taj način odaje počast nekome protiv koga postoje presude međunarodnih sudova. Sramota je da vlasti u Bosni i Hercegovini, posebno bošnjački političari, nisu iskazali snažan protest ideji o podizanju ovog spomenika. Smatram da bi u BiH trebalo izbegavati poteze koji škode procesu pomirenja, a pitanje memorijalizacije treba rešiti na sistemski način kako se ne bi događalo da spomenike u ovoj zemlji – Rusima, Grcima, pripadnicima raznih paravojnih i zločinačkih formacija, podiže ko god hoće i gde god hoće", izjavio je Mešković za DW.
Analitičarka Balkanske istraživačke mreže Erna Mačkić podseća kako se u presudi Haškog tribunala u slučaju „Prlić i ostali" protiv čelnika takozvane Herceg Bosne imenuje i bivši predsednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman za saučesništvo u „udruženom zločinačkom poduhvatu". „Kako se navodi u presudi, oni su bili protagonisti zločinačkog udruženja u cilju 'ujedinjenja hrvatskog naroda u granicama Banovine iz 1939. godine'. Zajedno sa Tuđmanom, iz Hrvatske su bili ministar odbrane Gojko Šušak i načelnik Generalštaba Hrvatske vojske Janko Bobetko. Presudom je potvrđen nalaz da je tadašnja Hrvatska, preko snaga bosanskih Hrvata, držala pod okupacijom osam bosanskohercegovačkih opština samoproglašene Hrvatske Republike Herceg Bosne", upozorava Erna Mačkić. Ona smatra kako bi se prema otkrivenim transkriptima moglo zaključiti kako je bivši predsednik RH Franjo Tuđman bio spreman „i na podelu BiH radi ujedinjenja hrvatskog naroda".
Spomenik Franji Tuđmanu postavljen je u parku ispred autobuske stanice u Tomislavgradu. Odluku o podizanju spomenika donela su hrvatska udruženja proistekla iz proteklog rata uz, kako navode pojedini hercegovački portali, podršku tomislavgradske opštine i brojnih Duvnjaka. Spomenik je izradio akademski vajar iz Tomislavgrada Ilija Skočibušić.