1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Siriza je morala bolje da pregovara“

Mihael Knige30. jun 2015.

Nobelovac Kristofer Pisarides za DW govori zašto je duboko razočaran grčkom vladom, i takođe objašnjava šta je Nemačka mogla bolje da uradi. Šanse za dogovor on vidi samo ukoliko Grci u nedelju glasaju za mere štednje.

https://p.dw.com/p/1Fq1v
Griechenland Athen Tsipras im TV Studio Interview
Foto: picture-alliance/AP Photo/T, Stavrakis

DW: Grčka kriza je dramatično eskalirala poslednjih dana: banke su zatvorene, na snazi je kontrola kapitala. Da li ste ikada mislili da će doći do ovoga?

Kristofer Pisarides: Jesam, kada sam video juriš na banke i kada je grčka vlada počela da govori Ne. Oni izgleda zaista nisu bili voljni da pregovaraju. U stvari, mislim da su napravili grešku odlaganjem kontrole kapitala tako dugo. Sada će to biti mnogo teže nego što je moglo da bude. Jedini sličan primer imamo u zoni evra na Kipru. Oni su bili veoma efikasni, ali su ograničenja bila do 300 evra dnevno, dok je u Grčkoj 60 evra. Kiprani su takođe imali mnogo blaža ograničenja za korišćenje kreditnih kartica u inostranstvu, omogućavajući da se plati lečenje, studije i slično, dok Grci sve to ne dozvoljavaju. Grci su primorani da totalno ugase transfere novca. Ali s obzirom na okolnosti, to je bilo jedino što im je pomoglo da izbegnu bankrot ove nedelje.

Da li složena situacija u kojoj se nalazi Grčka ima istorijski presedan: prvo ističe rok kreditora i referendum posle toga?

Ne, koliko ja znam. Jedini primer je Argentina, pre više od deset godina. Ne znam tačno kako su izgledali detalji, ali u to vreme je bilo lošeg upravljanja. Ceo razvoj grčke ekonomske politike od izbora Sirize u januaru vidim kao dugu priču lošeg ekonomskog upravljanja. Ne kažem da je trebalo da odmah pristanu na ono što su im tada ponudili. Nadam se da će Grci na referendumu glasati odlučno sa da, iako istraživanja javnog mnjenja to ne nagoveštavaju. Grci bi time pokazali da žele da ostanu u evrozoni i da sednu u pregovarački sto i postignu nešto izvodljivo za dobrobit Evrope i Grčke.

Nobelpreisträger Christopher Pissarides
Nobelovac Kristofer PisaridesFoto: picture-alliance/dpa/Sun Xinming

Nemačka takođe igra ključnu ulogu ovoj krizi. Kako biste ocenili Nemačku u tom kontekstu?

Zaista je zanimljivo da me to pitate. Ja se baš ne slažem sa politikom koja je tražena od Grka. Mislim da nemačke sugestije, koje oni zovu institucionalnim predlozima za Grčku, nisu bile u redu. Mislim da su Grci morali snažno da se usprotive nekim merama – povećanju poreza, štednji. Ali postoji razlika između onoga šta predlažete, kako se pregovara i kako se odnosiš prema pregovorima. U januaru, kada je izabrana nova grčka vlada, sa Džozefom Stiglicom i drugim ekonomistima sam objavio članak u Fajnenšl tajmsu, u kojem kažemo da se ne slažemo sa programom koji je predstavila grčka vlada i da je trebalo bolje da prikažu šta će učiniti sa dugom i kako će ti predlozi uticati na nezaposlenost.

Ono čemu smo se nadali bi bila bi neka vrsta dobro osmišljenog programa pregovaranja i kontra-predloga grčke vlade, koji bi ukazali na reforme koje će oni da preduzmu radi poboljšanja ekonomije. Kao rezultat toga, bilo bi im lakše da izvrše pritisak na Nemačku i druge partnere u Evropskoj uniji da im više izađu u susret u vezi sa dugovima.

Međutim, ono što smo videli, od strane Evropskih institucija – uz podršku Nemačke – je insistiranje na određenim merama koje nisu nužno dobre za Grčku i videli smo Grke koji su ponekad rekli ne na ovo ili ono, pa onda pauza od više nedelja bez reči i onda povratak pregovaračkom stolu gde kažu: želimo nešto drugo i želimo odlaganje. To je ono što podrazumevam pod lošim upravljanjem. Mislim da su Grci imali nešto jako u rukama, s obzirom na predloge u januaru, ali od samog početka nisu baš pregovarali na način na koji su mogli da dobiju ono su hteli.

Šta treba učiniti da bi se pronašao izlaz iz toga?

Jedino što se sada može učiniti – i ja se stvarno tome nadam – je da Grci na referendumu glasaju sa da i da jaka vlada ponovo pregovara o nekim delovima programa. Znam da su evropske institucije povukle predloge, ali sam siguran da ako Grci na referendumu glasaju sa da, naročito ako to bude značajna većina, oni će se vratiti za pregovarački sto i uraditi nešto u vezi sa dugom, predložiti neke hitne mere. Ali, ako rezultat referenduma bude ne, ne vidim kako bi to sada uopšte pomoglo.

Mislite li da će Grčka biti u stanju da ostane u evrozoni?

Ako glasa za, mislim da Grčka sigurno ostaje u evrozoni. Ako glasa protiv, velike su šanse da će napustiti evrozonu. U tom slučaju postoji veoma mala verovatnoća urade bilo šta što ne bi rezultiralo izlaskom iz monetarne unije. Moj stav – kombinacija očekivanja i nade – je da će Grci uvideti da ih njihova vlada trenutno obasipa sa mnogo političke propagande. Sa zatvorenim bankama, bez podrške od Evropske centralne banke, oni će videti koliko je teško pokrenuti bankarski sistem i raditi svakodnevni posao. Nadam se da će glasati sa da u nedelju. A onda, od ponedeljka, počinjemo novo razdoblje, uz obavezu grčke javnosti da želi da prinese žrtve neophodne da bi ostala u evrozoni.

Ipak, previđa li se pomalo nešto što bi trebalo da je kristalno jasno, naime da Grčka ne može da vrati svoje dugove?

To je istina. I to je ono što sam mislio kada sam rekao da bi bilo mnogo bolje da su Nemačka i ostali rekli da su spremni da se ponovo pregovara o dugovima. Pokušali smo to da uradimo 2012. ali to očigledno nije uspelo, jer Grčka i dalje ima dug koji ne može da vrati. Dakle, hajde da sednemo i ponudimo nešto, tako da Cipras i njegove kolege mogu da se vrate i grčkoj javnosti kažu „vidite, dobili smo nešto. Dobili smo obećanja u vezi sa dugovima, hajde da sada prihvatimo ono što nam predlažu, da možemo da idemo napred i vidimo kako se obećanja u vezi sa dugovima ostvaruju“. Mislim da je Nemačka tu napravila grešku.

*Ser Kristofer Pisarides je 2010. dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju, zajedno sa Dejlom Mortensenom i Piterom Dajmondom. On je profesor na Londonskoj školi za ekonomiju, profesor evropskih studija na Univerzitetu Kipra, predsedavajući Saveta nacionalne ekonomije Republike Kipar i profesor na Univerzitetu za nauku i tehnologiju u Hong Kongu.