Senat izglasao 1.550 bojevih glava
23. decembar 2010.Američki predsednik je pred novinare izašao pun samopouzdanja. On je lično preuzeo staranje o ugovoru START, intenzivno lobirao, i uspeo da obezbedi i većinu u Kongresu – jer je za ugovor glasalo i 13 republikanskih senatora. „Ova nadstranačka saglasnost je za čitav svet jasan znak da su demokrate i republikanci na istoj strani kada je reč o našoj bezbednosti.“
Jer, pored dokaza unutrašnjepolitičke moći, u igri je bio i ugled nobelovca Obame kao pristalice nuklearnog razoružanja – čega je on bio itekako svestan. „Ovaj ugovor jača naše pretenzije da predvodimo svet u naporima da se spreči širenje nuklearnog oružja i da stremimo ka mirnom svetu bez tog oružja“, rekao je Obama.
On je naglasio i da američki inspektori sada ponovo smeju da kontrolišu rusko oružje. Otkako je ugovor START pre godinu dana istekao i te kontrole su obustavljene. „Ovo je najznačajniji sporazum o razoružanju u poslednje gotovo dve decenije. On će nam doneti bezbednost i smanjiti nuklearne arsenale, i naše i ruske.“
Naporna debata sa 1.000 pitanja
Republikanci su se poslednjih nedelja protivili donošenju ugovora. Prema jednom od njihovih glavnih argumenata, ugovor bi ograničio mogućnosti postavljanja planiranog protivraketnog štita. Debata u Senatu je bila naporna – i predstavljala je završnicu pregovora dve najveće stranke vođenih punih sedam meseci. Tokom tog perioda održano je 18 sednica na kojima je odgovoreno na više od 1.000 pitanja senatora o START-u.
Ovaj ugovor su Barak Obama i njegov ruski kolega Dmitrij Medvedev potpisali 8. aprila. Njime je maksimalan broj nuklearnih bojevih glava u pripravnosti fiksiran na 1.550 za obe strane. Maksimalan broj nosača bojevih glava – bilo da se radi o raketama, podmornicama ili avionima – trebalo bi da iznosi 700 po strani.
Autori: Kristina Bergman / Saša Bojić
Odg. urednik: Nemanja Rujević