Samo za tajkunski džep: najlepše jahte sveta
27. januar 2010.Na 41. izdanju sajma „Bot“ u gradu na Rajni štandove je iznajmilo 1.550 izlagača iz 55 zemalja. Uz domaće Nemce, najviše izložbenog prostora su zakupili Holanđani. A šta se sve nudi – pogledajte na idućim stranicama.
Radilo se o jedrilicama, motornim čamcima, luksuznim jahtama, gumenjacima, igračkama kojima se deca zabavljaju na moru ili surferskim daskama – u Dizeldorfu možete naći sve što Vam je potrebno za vodene aktivnosti.
Ponuda je šarolika – i odgovara dubini (gotovo) svakog džepa. Za vas smo, međutim, izdvojili ono što ne odgovara svakom džepu. Naprotiv, ove luksuzne jahte su skuplje od većine normalnih stanova, a realnost su malog broja ljudi: recimo Romana Abramoviča i Andreja Ševčenka. Na sledećih devet strana otkrivamo najlepše jahte sveta!
na sledećoj strani:
I „normalni“ i „nedodirljivi“
I „normalni“ i „nedodirljivi“
„Bot“ je prvi sajam nautičke branše u novoj godini. Nakon katastrofalnih poslovnih rezultata u 2009. zbog recesije, proizvođači s nervozom očekuju kako će tržište reagovati u tekućoj 2010. Zbog krize, ovaj put je izloženo nešto manje većih/velikih jahti (ukupno 50 primeraka), a sve ukupno oko 1.700 raznih plovnih objekata.
Jedni uz druge izloženi su motorni čamci klasičnih linija (u prvom planu), za čiju se restauraciju potrošilo i nekoliko desetina hiljada evra, zatim moderne super-luksuzne jahte od preko deset metara dužine (u pozadini slike je jedan turski model).
na sledećoj strani:
Samo plemenito drvo
Samo plemenito drvo
Plastika? Ma kakva crna plastika? U izradi skupocenih plovila poput ove lepotice proizvođači vode računa i o atraktivnom dizajnu, ali i o probranim materijalima. Vremena u kojima je jahta od par miliona evra bila plutajuća plastična kanta su prošla. Plemenito drvo se ugrađuje gde god je to moguće.
U 2009. je, što se tiče samo nemačkih proizvođača jahti, proizvedeno čak 60% manje jahti nego godinu dana ranije. Borba za svaku mušteriju je zaoštrena, pogotovo u segmentu mega-jahti. Zato ni ne čude ulaganja u dizajn, opremu plovila ili poboljšavanje usluga.
na sledećoj strani:
„Espreso“ od 12,3 miliona evra
„Espreso“ od 12,3 miliona evra
Verovano je lepo ispijati espreso kaficu na palubi jahte koja pluta nekim toplim morem. Upravo tako (Espreso) se zove ova tamna diva. Mega-jahta tipa Elegans 122 RPH duga je 38 metara i u centru je pažnje je posetilaca dizeldorfskog sajma. To je najveća jahta ovogodišnjeg „Bota“, a druga najveća u 41-godišnjoj istoriji sajma.
„Espreso“ na sajmu slavi svetsku premijeru. Radi se o, kako stručnjaci naglašavaju, „savršenom primerku „Custom Built“ jahte: to su jahte koje se prave onako kako novi vlasnik hoće. Ako je novi vlasnik ove lepotice? Jedan Grk o kome nemamo preciznije podatke. I za to zadovoljstvo je izdvojio 12,3 miliona evra...
na sledećoj strani:
Jahte po meri ultra bogatih
Jahte po meri ultra bogatih
Pomenusmo Romana Abramoviča, ruskog tajkuna koji poznat po tome što je vlasnik londonskog Čelsija. E recimo Roman Abramovič neće jahtu od 5 metara nego neku veliku. Takvih, naravno, poseduje nekoliko, a jednu je poklonio i Andreju Ševčenku, iako ovaj u Čelsiju nije igrao nikako. I uopšte, u poslednjih nekoliko godina, proizvođači su se usredsredili na velika plovila, tzv. mega-jahte. Na fotografiji je neka vrsta kreveta i sofa (?) sa jednog primerka od 15 metara.
Većom proizvodnjom ogromnih jahti, proizvođači su, međutim, zanemarili potrebe tržišta. Naime, čak dve trećine nemačkih jahtaša prilikom kupovine se odlučuje za plovila duga između 5,5-8,5 metara. U prevodu, koliko para toliko i muzike…
na sledećoj strani:
Retro je uvek u modi
Retro je uvek u modi
Šta bi čovek prvo mogao pomisliti kad vidi ovaj uglancani brodić? Da se radi o izuzetno vrednom primerku starog broda, koji je u dugim zimskim mesecima minuciozno restauriran?
Ne! Na ove fotografije je novo novcato plovilo iz holandske „produkcije“, koje očito više ili manje uspešno „imitira“ stil od pre nekoliko decenija. Primetićete da je kod ovakvih glisera volan mnogo češće na desnoj strani. Engleski stil…
na sledećoj strani:
Vlasnici jahti sve stariji
Vlasnici jahti sve stariji
Da, tako je! U Nemačkoj se čak šest miliona ljudi zanima za nautiku, a oko pola miliona ima svoj čamac ili, ređe, jahtu. Međutim njihova prosečna starost je oko 56 godina. Zato proizvođači verovatno koriste i ozbiljnije boje u dizajnu: sivu, tamno plavu… deluje nekako elegantno.
Međutim, industrija hoće po svaku cenu da podmladi klijentelu. Zato se predstavljaju i manji, moderni i „pristupačniji“ modeli. Jedan od najjeftinijih koji smo spazili na sajmu dođe tričave 204.000 evra! Ali ne brinite, tu je uključena i cena dodatne opreme (šta god to bilo), transporta kao i porez. Hm… tu ponudu možda treba razmotriti!
na sledećoj strani:
Kad kažemo jahta mislimo Riva
Kad kažemo jahta mislimo Riva
Ako postoji proizvođač plovila koji je sinonim elegancije i stila, onda je to bez sumnje Riva. Fotografije poznatih glumaca i muzičkih superzvezda s Azurne obale ili italijanske rivijere učinile su Rivine modele legendarnim. Za starije, dobro očuvane primerke kolekcionari su spremni da plate pravo bogatstvo.
Na „Botu“ je Riva predstavila svoju novu kolekciju, modeli su nešto modernijeg dizajna, ali italijanski šarm je još uvek osetan!
na sledećoj strani:
Neki „mali“ motori… recimo 2.600 konjskih snaga!
Neki „mali“ motori… recimo 2.600 konjskih snaga!
Za pokretanje ovakvih „grdosija“ po svetskim morima potreban je i odgovarajući pogon – motor sa mnogo, mnogo konjskih snaga...
...poput ovog modela. Snaga? Prava sitnica. 2600 konja!
na sledećoj strani:
Hoću da pazarim jahtu! I šta sad?
Hoću da pazarim jahtu! I šta sad?
Hipotetički razmišljamo: bili smo na sajmu, svideo nam se brod – kupili smo brod. I kako sad brod iz sajamske dvorane dopremiti kući? Da ga i komšije vide – možda i da postanu ljubomorni? Nema problema. U tome će nam pomoći proizvođači i uz pomoć ovakvih kamiona po potrebi dostaviti plovilo na kućni prag!
A kad nova „igračka“ stigne kući (mada šta će nam kući, bolje da ga otpreme u marinu) onda se valja baciti na redoviti posao: čistiti, glancati... i tu i tamo biti kapetan – i jednostavno ploviti svetskim morima...
autor: Srećko Matić, Dizeldorf
odg. urednik: Nemanja Rujević