1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Zdravlje

Samo još ovo i bacam se na posao

Larisa Mari Varnek
1. septembar 2018.

Stalno odlaganje obaveza poznato kao prokrastinacija može služiti kao pauza u radu, ali može postati i ozbiljan problem. DW je o tome pričao sa psihološkinjom Janom Kinel koja ima par trikova protiv odlaganja posla.

https://p.dw.com/p/347mm
Filmstill aus Ferdinand der Stier
Foto: Imago

Subota je, a ja ekstremno frustrirana. Posao treba da obavim do ponedeljka, a šta ja radim? Stojim ispred otvorenog frižidera i kopam po njegovim dubinama dok mi misli lutaju kojekuda. Ne tražim ništa posebno od hrane. Zapravo prokrastiniram.

Prokrastinacija je latinski izraz za odlaganje obaveza, ono kada student obeća sebi da će se baciti na učenje – samo da prvo prošeta, odigra igricu, možda pogleda novu sezonu serije i onda će se baš baciti na učenje. Tako i ja stojim pred otvorenim firižiderom umesto da radim nadajući se da će mi naići ideja ili bar parče čokoladne torte.

„Prokrastinaciju iskusimo kada izgubimo iz vida dugoročne ciljeve i umesto toga se fokusiramo na atraktivne kratkoročne poduhvate", kaže doktorka Jana Kinel, psihološkinja sa Univerziteta u Ulmu. Kinel kaže da su neki ljudi podložniji odlaganju obaveza od drugih. Ja sam, očito, među tim podložnijima.

Dve vrste odlaganja

Psihološkinja objašnjava da je za izbegavanja prokrastinacije potrebna čelična samokontrola. „Ono što radimo mora konstantno biti zaštićeno od različitih vrsti prokrastinacije", kaže. A to može biti bilo šta – jedan klik na internetu ili, je li, kratka šetnja do frižidera.

Važno je razlikovati, dodaje Kimel, različite tipove odlaganja ili odvlačenja pažnje. Postoji takozvana disfunkcionalna prokrastinacija koja vodi ozbiljnoj patnji osobe – ona gubi fokus, ne radi ono što bi trebalo, i pati zbog toga, ali ne uspeva da to promeni.

Ali postoji i funkcionalna prokrastinacija, gde odlaganje posla može biti shvaćeno kao pravljenje „mikro-pauza", kaže moja sagovornica. „Recimo i šetnja do frižidera je mikro-pauza ukoliko se dešava kontrolisano. Kod kuće su takve mikro-pauze vidljivije. Ali i na poslu pravite kratke pauze kako biste recimo popričali sa kolegama ili bacili pogled na telefon. Čak i tada odlažete posao nakratko što, uzgred, može biti korisno", kaže Kinel.

Ovde je važno i radno okruženje. Ukoliko ono odvlači pažnju, koncentracija je teži poduhvat. Kao u mom slučaju sa frižiderom. Ako su uz to zadaci još i dosadni, podsvesna želja za odlaganjem postaje još jača.

Telefon staviti u drugu sobu

Kinel kaže da postoje trikovi da se suprotstavi prokrastinaciji. Jedan od važnijih je formulisanje jasnih namera i pravila. „Recimo mogli biste da kažete sebi: kad dođem kući, smesta oblačim odeću za džoging i izlazim da trčim", kaže ona. „Osnovna pravila treba precizirati što je više moguće."

Ljudi koji imaju slobodu da organizuju svoj (radni) dan kako žele, trebalo bi da najvažnije zadatke rasporede u deo dana kada optimalno funkcionišu. Neki su aktivniji ujutru – često ranoranioci, drugi su pak na vrhuncu fizičkih ili intelektualnih kapaciteta popodne ili noću.

„Pomaže i ako se zaštitite od atraktivnih alternativa. Tako da umesto da radite od kuće i hodate svako malo do frižidera, mogli biste da sednete u kafić ili na koje drugo mesto koje nema takve karakteristike", kaže doktorka Kinel.

„Ili da povećate prepreku tako što recimo telefon, koji je potencijalna distrakcija, ostavite u drugoj prostoriji tako da teoretski morate da ustanete da biste ga pogledali."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android